Skip to main content

Kako politika uništava naše zdravstvo

20. maj 2017. Analitički članci
9 min čitanja

Autor

"Novinar od 2001. godine. Počeo je u novosadskoj TV produkciji "UrbaNS” koja je, u sklopu ANEM-a, funkcionisala i kao dopisništvo TV B92 iz Beograda. Nakon toga, radio je nekoliko godina u novosadskom "Građanskom listu", i pisao za portale "Autonomija.info", "Magazin Vojvodina" i međuregionalnu agenciju "AIM-ng". Od februara 2017. saradnik VOICE-a. Karikaturista portala "Autonomija.info" od maja 2016. godine. Dobitnik godišnje nagrade NDNV-a 2018. godine za analitičko novinarstvo."

Situacija u zdravstvenim ustanovama Srbije po svim parametrima je veoma loša, a nedostatak kadrova postaje ključni, alarmantni problem. Vojvođansko zdravstvo je ubedljivo najviše pogođeno egzodusom medicinskih radnika, kao i tzv. prirodnim odlivom, ali i pored toga od ukupnog broja novozaposlenog medicinskog osoblja u Srbiji, svega nešto više od 13 odsto opredeljeno je za pokrajinu. Očigledno je da se zapošljavanje novih lekara i drugih medicinskih radnika ne odvija po stručnim pravilima i normativima, već po političkim vezama i šemama, i diskriminativnim strategijama.

Ministarstvo zdravlja raspisalo je pre nekoliko dana konkurs za prijem dela od 2.010 najavljenih zdravstvenih radnika. Nešto ranije, „Večernje novosti“ precizirale su da je reč o 546 lekara, medicinskih sestara i tehničara, koji će posao dobiti u 33 zdravstvene ustanove. Podsetimo da je 20. aprila ministar Zlatibor Lončar najavio da će ove godine biti zaposleno 2.010 medicinara – od čega 631 lekar, 30 farmaceuta-biohemičara i 1.349 tehničara.

Prema brojkama objavljenim na sajtu Ministarstva zdravlja, ustanove u AP Vojvodini mogu da računaju na svega 270 novih uposlenika (nešto više od 13 odsto ukupnog broja) – Klinički centar Vojvodine na 229 i Opšta bolnica u Subotici 41. Sagovornici VOICE-a upozoravaju da su te brojke više nego nedovoljne, pošto ustanovama u Vojvodini nedostaje medicinsko osoblja svih profila, a sve kao posledica tzv. prirodnog odliva (smene generacija), ali i masovnog odlaska medicinara iz Srbije, pre svega u Nemačku.

Demanti otprilike

Ministarstvo zdravlja za „Politiku“ 11. maja „kategorično negiralo“ podatke iz našeg teksta o zapošljavanju zdravstvenih radnika u Nemačkoj, prema kojima se beleži egzodus medicinara jer Srbiju, prema procenama naših sagovornika, godišnje napusti bezmalo 2.000 zdravstvenih radnika. Međutim, Ministarstvo svoj demanti nije potkrepilo konkretnom brojkom, već su sagovornici „Politike“ iz Ministarstva, Lekarske komore Srbije i Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo pokušali da objasne da podaci o dokumentima koje zdravstveni radnici masovno uzimaju, zapravo ne znače da oni i emigriraju. Zbog toga čak i „Politika“ konstatuje da preciznog podatka o broju onih koji odlaze nema.

Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo nije odgovorio na naša pitanja o ovoj temi, ali je sekretar za zdravstvo Zoran Gojković za „Politiku” negirao da postoji masovni egzodus lekara iz Vojvodine, navodeći da „na prste jedne ruke može da izbroji koliko je specijalista trajno otišlo iz KC Vojvodina“. Ipak, priznaje da je sudbina medicinskih sestara drugačija i da mnoge od njih odlaze zauvek. Upozorio je i da je od odlaska lekara u inostranstvo mnogo veći problem vojvođanskih bolnica odlazak specijalista u penziju.

spricevi lekar
Potpuna konfuzija: Ministarstvo nema podatke od egzodusu medicinskih radnika

Kada se već licitira brojkama, dodajmo da je, prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ na dan 31. decembra 2015. godine u zdravstvenim ustanovama u Republici Srbiji bilo zaposleno 107.980 radnika, dok je godinu dana ranije taj broj bio 109.237 radnika. To znači da je samo tokom te jedne godine broj zdravstvenih radnika u Srbiji smanjen za 1.257. A u tu računicu nisu uračunati oni koji su uzeli neplaćeno i otišli preko granice, dok se u svojim ustanovama još vode kao zaposleni, a takvih je, kako saznajemo, popriličan broj.

Televizija N1 objavila je 15. maja podatke Lekarske komore Srbije prema kojima je u protekle dve godine, uključujući i maj ove godine, izdato 2.004 sertifikata dobre prakse. Upozorili su i da to ne znači da su svi ti lekari otišli iz Srbije, jer se, kako je navedeno, sertifikati dobre prakse izdaju iz mnogo razloga, mada nijedan od njih nije naveden. Interesantno je da su u Komori dodali da samo pojedine zemlje zahtevaju sertifikate, što znači da pojedini lekari odlaze u inostranstvo i bez potvrda.

Kliničkom centru Vojvodine nedostaje čak 600 medicinskih sestara i tehničara

Kada je u pitanju AP Vojvodina, kako VOICE saznaje, KCV-u godinama nedostaje oko 300 medicinskih sestara i tehničara,a nezvanično se može čuti da je manjak čak 600. Nedostatak kadra prisutan je i u ostalim zdravstvnim ustanovama, pa tako na Institutu za onkologiju Vojvodine, prema našim saznanjima, broj sestara i tehničara na odeljenjima je bezmalo prepolovljen, te ih u ovom trenutku nedostaje najmanje stotinu. Problem u toj ustanovi je i to što je čak pet anesteziologa pred penzijom. A prema podacima Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, sistematizacija u Opštoj bolnici „Dr Radivoj Simović“ u Somboru predviđa zapošljavanje 189 lekara, a njih trenutno ima 177. Tako, na primer, umesto 16 anesteziologa po sistematizaciji, zaposleno je svega osam, od čega su dve lekarke na porodiljskom, a tu su još i tri specijalizanta. Važna napomena je da ta sistematizacija nije izvršena u skladu sa važećim standardima, što znači da somborskoj bolnici nedostaje još više lekara. Opštoj bolnici u Vršcu je do Nove godine 35 lekara otišlo u penziju, a na zamenu je došlo 10 iako bi, po kadrovskom planu, trebalo da ih je 39. U pojedinim ustanovama se iz penzije povlače radiolozi ili pulmolozi, kao zamena za kolege koje su na specijalizacijama.

lekari operacija pixabay
Od ukupno 2.010 novozaposlenih medicinskih radnika u Srbiji, samo 270 njih će raditi u vojvođanskim medicinskim ustanovama, iako su one najviše pogođene egzodusom i tzv. prirodnim odlivom

U domovima zdravlja je situacija još teža, jer nedostatak kadra dovodi i do zatvaranja ambulanti i zdravstvenih stanica, ali najčešći slučaj je da ambulante imaju manjak ginekologa ili ih uopšte nemaju, da je manje pedijatara, lekara opšte prakse, stomatologa… Prilikom najave zapošljavanja novih zdrastvenih radnika, istaknuto je da je kadar povećan u onim ustanovama koje su bile u manjku u odnosu na standarde odnosno normative kadra.

– To praktično znači da su najveće povećanje broja zaposlenih koji su predviđeni kadrovskim planom dobili domovi zdravlja koji su imali najmanje lekara i sestara (i ostalog kadra) u odnosu na postojeći broj stanovnika na teritoriji za koju su osnovani – rekao je tada ministar Lončar. Međutim, jedini dom zdravlja u Srbiji koji će dobiti povećanje jeste Dom zdravlja Zemun, u kojem će biti zaposleno 45 zdravstvenih radnika.

Ugrožena primarna zdravstvena zaštita

Predsednica Pokrajinske organizacije Sindikata lekara i farmaceuta Srbije (SLFS) dr Olga Vlaov Žarkov upozorava za VOICE da je situacija u APV loša, bez obzira da li su u pitanju domovi zdravlja, bolnice ili druge ustanove i navodi primer Bečeja, koja nema dermatologa, zbog čega su pacijenti iz te opštine upućeni na Novi Sad. Naša sagovornica podseća da, po zakonu, dom zdravlja mora da ima opštu praksu, ginekologa, pedijatra i rendgen. Kako ističe, u Bačkoj Topoli nedostaje šest lekara – četiri opšte prakse i dva stomatologa, zbog čega su njihovi lekari u situaciji da rade dva ili tri sata u jednom selu i da tokom dana obiđu tri ili četiri sela.

– U zrenjaninskom domu zdravlja vrlo često se dešava da se povlače lekari iz gradskih ambulanti kako bi išli u seoske. Zbog toga trpe pacijenti u gradskim ambulantama, pošto je njihov lekar izmešten na dan, nedelju ili mesec dana na zamenu, a oni su onda prinuđeni da idu kod drugih lekara koji, opet, imaju svoje pacijente. U takvoj situaciji funkcija izabranog lekara prosto gubi smisao – upozorava ona. U opštini Odžaci nedostaju tri lekara, kaže Vlaov Žarkov, navodeći da zbog toga jedan lekar ide u tri sela, dok u opštini Kula većina lekara ima više od 50 godina, zbog čega se mora hitno razmišljati o podmlađivanju tog kadra.

Stankovic Baricak
Danijela Stanković Baričak: Svi građani jednako plaćaju zdravstveno osiguranje i treba da im je jednako dostupno i jednako kvalitetno

Master menadžmenta u zdravstvu dr Danijela Stanković Baričak za VOICE upozorava da zatvaranje ambulanti i zdravstvenih stanica po selima dovodi gađane u neravnopravan položaj.

– Ako se zatvori ambulanta, to znači da ljudi koji su na udaljenim područjima nemaju zdravstvenu zaštitu. Time ne samo da je kvalitet ugrožen, nego i dostupnost zdravstvene zaštite. Svi građani jednako plaćaju zdravstveno osiguranje i treba da im je jednako dostupno i jednako kvalitetno – upozorava ona, ističući da je Dom zdravlja u Šidu morao dobiti nove zaposlene. – Šid ima veliki broj migranata, zbog čega ima dodatnu potrebu za zdravstvenom zaštitom, mimo svojih stanovnika – navodi ona.

Vojvodina – ispod proseka

Vlaov Žarkov navodi i podatak iz 2008. godine, prema kojem je te godine pokrivenost zdravstvenom zaštitom u Sremu bila najniža u Evropi. Prema velikom broju pokazatelja delovi AP Vojvodine imaju zdravstvenu zaštitu značajno ispod proseka Republike Srbije (vidi okvir). Stanković Baričak za VOICE podseća da u Srbiji prosečno na 100.000 građana dolazi 288 lekara, dok je prosek u AP Vojvodini 251. Sremski okrug je tu u najgorem položaju sa svega 188 lekara, dok je druga krajnost Niški okrug sa 396 lekara na 100.000. Dodaje da govorimo i o dodatnom padu, pošto je po podacima u prethodnoj analizi Srem imao 194 lekara na 100.000 stanovnika.

Negativni parametri

Aktuelni podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, iz publikacije „Odabrani zdravstveni pokazatelji u 2015“, pokazuju da su izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, kao procenat od bruto domaćeg proizvoda, približno na nivou proseka Evropske unije i većine evropskih zemalja.
– Međutim, Republika Srbija izdvaja, posmatrano u apsolutnom iznosu, mala sredstva za zdravstvenu zaštitu u komparaciji sa drugim evropskim zemljama, što je posledica relativno niskog nivoa bruto domaćeg proizvoda – upozorava Batut. A podaci iz njihove publikacije „Analiza rada vanbolničkih zdravstvenih ustanova i korišćenje primarne zdravstvene zaštite u Republici Srbiji u 2014. godini“, između ostalog, pokazuju da je godišnja opterećenost lekara, kada su u pitanju predškolska i školska deca, značajno veća u AP Vojvodini. Prosek u Republici Srbiji iznosi 6.497 poseta dece predškolskog uzrasta, dok je u APV taj broj prosečno 6.827. Najgora situacija je u Sremskom okrugu, gde lekar godišnje ima čak 8.182 pregleda i to je najslabiji rezultat u čitavoj RS. Poređenja radi, najbolja situacija je kod lekara u Podunavskom okrugu koji godišnje beleže svega 4.501 posetu.
Kada su u pitanju školska deca odnos je, prema podacima Batuta, sledeći: prosečan broj poseta po lekaru je 5.398 u Republici Srbiji, od čega 6.035 u Vojvodini, a 5.189 u centralnoj Srbiji. U ovom slučaju, najopterećeniji su lekari u Južnobanatskom okrugu sa 8369 pregleda godišnje! I to je najslabiji rezultat u RS, dok su u najboljem položaju lekari u Raškom okrugu sa svega 3839 poseta godišnje. Kako saznajemo, ranije su se pedijatri u APV bunili zbog većeg obima posla, s obzirom da rade za iste plate kao i kolege iz Srbije, ali bez uspeha.
Kada je u pitanju zdravstvena zaštita odraslih, AP Vojvodina je nešto nešto malo ispod proseka. Prosečan broj poseta u Republici Srbiji po lekaru bio 7.207, od čega 7.014 u Vojvodini i 7.282 u centralnoj Srbiji. Među vojvođanskim okruzima opet je najgori Sremski: 7.701 poseta po lekaru godišnje, dok su najopterećeniji lekari u Nišavskom okrugu sa čak 8.295 pregleda godišnje, pokazuju podaci Batuta.

– Jedan od najosetljivijih parametara je pregled novorođenčadi. U Sremskom okrugu, prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „ Dr Milan Jovanović Batut“, imate 2,5 pregleda novorođenčadi, dok je u ostatku države to pet – navodi ona. Takođe, starost specijalističkog kadra u AP Vojvodini je zabrinjavajuća, pošto oko 69 odsto čine stariji od 45 godina, kaže ona, dodajući da su volonterske specijalizacije kap u moru, pošto ljudi koji završe volonterske specijalizacije nemaju nikakvu obavezu prema našem zdravstvu.

– Oni mogu da odu. Srbija je zemlja koja daje svoj gotov proizvod. Mi školujemo naše ljude da bi otišli napolje. Nije poenta u upisnoj politici, nego je poenta u zadržavanju ljudi u zdravstvenom sistemu – zaključuje Stanković Baričak.

A Ministarstvo zdravlja je za Politiku najavilo nove mere za zadržavanje mladih lekara u Srbiji. Navodno, kada već ne mogu da im povećaju plate, radiće se na upućivanje na specijalizacije u što kraćem vremenu nakon završetka studija. Novoodobrene specijalizacije imaju važnu klauzulu: posle završetka, lekar ima obavezu da u Srbiji ostane najmanje osam do deset godina, u zavisnosti da li je specijalizacija trajala četiri ili pet godina, objavila je Politika.

Borba u komisiji

Stanković Baričak upozorava da o stanju u zdravstvu u AP Vojvodini treba da vodi računa Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo, a kako kaže, tek od 2012. godine, na inicijativu sekretarijata, Vojvodina je prvi put zvanično dobila mesto u Komisiji za kadrovske planove. Ona je bila član komisije do 2016. godine, u kojoj je, kako navodi, na osnovu jasnih parametara, tražila kadrove za medicinske ustanove u APV. Ističe da je na poslednjoj sednici na kojoj je učestvovala, u aprilu 2016, odobreno zapošljavanje 25 zdravstvenih radnika za Institut za onkologiju Vojvodine, što ni do danas nije realizovano.

VOICE se obratio i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo, pošto nas je interesovalo kakve je kadrovske zahteve u ime sekretarijata podneo sadašnji član komisije, te da li je osim KCV i subotičke bolnice tražio zaposlene i za ostale ustanove i uz koje obrazloženje je odbijen. Ostali smo bez odgovora. S druge strane, u SLFS navode da sindikat nema člana u komisiji, iako bi zvanično trebalo da ima mogućnost da utiče na proces zapošljavanja zdravstvenih radnika.

Pokrajina, kao osnivač, može da zapošljava

lekar doktor
Vojvođanska vlada ima pravo da zapošljava medicinare, ali se ne zna da li tu mogućnost koristi…

VOICE je ostao uskraćen i za odgovor Pokrajinskog sekretarijata o mogućim merama za poboljšanje situacije u zdravstvu. Po zakonu, AP Vojvodina je osnivač preko 30 zdravstvenih ustanova, a pomoćnica bivšeg sekretara za zdravstvo APV dr Danijela Stanković Baričak napominje za VOICE da je u prethodnom mandatu korišćeno zakonsko pravo da Pokrajinska vlada, kao osnivač, o svom trošku zapošljava medicinske radnike u tim ustanovama.
– Tamo gde smo bili osnivač, zakon daje takvu mogućnost, mi smo plaćali, recimo pedijatre, mimo republičkog fonda. Pa smo, tako, plaćali pedijatra u vrbaskoj bolnici i ginekologe u Vršcu – navodi ona.

– Radi se o tome da ministarstvo ne radi svoj posao kako treba. Dakle, odavno se ne poštuju pravilnici i normativi, već se radi tako što se nekome odobri, a nekome ne. Posebna je priča o uticaju sindikata u Srbiji i kakva je sindikalna scena. Ali ministarstva u svim oblastima sindikat ne gledaju kao ravnopravnog niti socijalnog sagovornika, nego kao nekoga preko koga bi mogli da naprave alibi za ono što oni rade – navode u SLFS.

Umesto zaključka, podsetimo da se ministar Lončar, najavljujući nova zapošljavanja, pohvalilo velikim ulaganjima u opremu i infrastrukturu u zdravstvu u poslednje dve i po godine, a koja, prema njegovoj oceni, nisu zabeležena u poslednjih 30, 40 godina. Iako niko ne spori niti umanjuje značaj nabavke novih gama noževa, akceleratora, skenera ili opremanje hirurških sala, opstanak postojećeg sistema, uz alarmantan odliv zdravstvenih radnika neminovno nameće pitanje ko će u budućnosti raditi u tim novim salama, koristiti najsavremenije uređaje i ko će nas uopšte lečiti.

Dalibor Stupar (VOICE)
Foto: Pixabay.com

voice_logo