Skip to main content

Krivolov uz podršku države

22. nov 2017. Analitički članci
10 min čitanja

Autor

"Novinar od 2001. godine. Počeo je u novosadskoj TV produkciji "UrbaNS” koja je, u sklopu ANEM-a, funkcionisala i kao dopisništvo TV B92 iz Beograda. Nakon toga, radio je nekoliko godina u novosadskom "Građanskom listu", i pisao za portale "Autonomija.info", "Magazin Vojvodina" i međuregionalnu agenciju "AIM-ng". Od februara 2017. saradnik VOICE-a. Karikaturista portala "Autonomija.info" od maja 2016. godine. Dobitnik godišnje nagrade NDNV-a 2018. godine za analitičko novinarstvo."

Čak 59 slučajeva krivolova zabeleženo je za 60 dana lovne sezone na prepelicu i grlicu, koja traje od 1. avgusta do 30. septembra, a u istom periodu pronađen je i veliki broj lokacija sa vabilicama – što su poražavajući rekordi ovogodišnje lovne sezone, pokazuju podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS).

Prema podacima DZPPS, svake godine u Srbiji u nezakonitom lovu strada između 125.000 i 170.000 jedinki različitih vrsta ptica, a zarad ličnih interesa pojedinaca.

Sa druge strane, prema podacima Uprave za šume, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u prvih devet meseci ove godine podneta je tek jedna krivična prijava od strane šumarske i lovne inspekcije protiv krivolovaca. U odgovoru VOICE-u dodaje se i da Uprava za šume ne raspolaže podatkom o broju prijava koje su podneli korisnici lovišta, odnosno lovačka udruženja.

A da li su i koliko prijava podneli lovci, kojima je to u opisu posla, nismo uspeli da saznamo ni u Lovačkom savezu Srbije.

Lovni inspektori isključili telefone

Nikola Stanojević iz DZPPS kaže za VOICE da su njihove ekipe tokom ovogodišnje sezone lova na prepelicu i grlicu zabeležile slučajeve krivolova na svim terenima na koje su izlazili. Napominje da ne mogu da pokriju sva lovišta u zemlji, ali da i ove njihove aktivnosti svedoče o alarmantnom stanju u toj oblasti.

– Polovina slučajeva prijavljena je direktno policiji, zato što smo imali problem s lovnim inspektorima koji su ove godine isključili telefone. Ranijih godina smo mogli da ih dobijemo, sada ne – kaže Stanojević, dodajući da strahuje da je to urađeno po nečijem naređenju.

Iz iskustva svedoči da je očigledan nedostatak volje da se iskoreni ova pošast, jer se ista situacija ponavlja iz godine u godinu. Sa policijom, kaže, imaju odličnu saradnju, uprkos sporadičnim opstrukcijama od strane policajaca koji su i sami lovci, ali ističe da je usko grlo tužilaštvo.

Vabilice su protivzakonite, iako predsednik LSS Dragan Šormaz tvrdi suprotno, obmanjujući i javnost i lovce (foto: DZPSS)

– Postoje lokacije na koje odlazimo četiri godine s policijom i četvrtu godinu ponovo nađemo vabilicu. Čini se da njima jedan deo državnog aparata šalje signal: ne mogu vam ništa. To jest, za vas zakon ne važi, vi možete šta hoćete, vi ste lokalni šerifi – navodi Stanojević.

Dodaje da će DZPPS pokušati da prati šta se sa podnetim prijavam događa i hoće li dobiti sudske epiloge, ali napominje da je veliki problem što su one uglavnom protiv NN počinilaca.

– Procenat podnetih prijava u odnosu na broj pronađenih slučajeva prilično je mali. Bilo je plaćanja kazni u nekoliko slučajeva, ali to znači odbacivanje krivične prijave. A ne znamo za slučaj da je sudski proces doveden do kraja i da je neko proglašen krivim, pa po tom osnovu platio ili dobio zatvorsku kaznu – ističe naš sagovornik.

Prećutna podrška države

Problemom krivolova i šteti koju on prouzokuje budžetu VOICE se bavio i ranije. Krivolov je nelegalan način lova, počinjen od strane lovaca sa važećom lovnom dozvolom za tekuću sezonu, tokom kojeg se ptice ubijaju izvan propisane lovne sezone ili pomoću nedozvoljenih sredstava kao što su puške petometke i elektronske vabilice. Najdrastičniji primer je krivolov više od 50.000 prepelica tokom avgusta i septembra (jesenja seoba) i ubijanje na desetine hiljada pataka i gusaka u zimskom periodu, uglavnom na šaranskim ribnjacima i velikim rekama, navode u DZPPS.

Problem preplitanja ekonomskih i drugih interesa između lovaca, političara i organizacija koje se bave lovnim turizmom detaljno je obrađen u nagrađivanom dokumentarnom filmu „Ravnica bez ptica“, iz kojeg se jasno vidi način na koji se krivolov na prepelice i afričke grlice odvija, uz prećutnu podršku nadležnih.

Kad sam bio mlađan lovac…

Od samog izbora Dragana Šormaza na čelo Lovačkog saveza Srbije, ovog poslanika Srpske napredne stranke (a bivšeg funkcionera Demokratske stranke Srbije) prate kontroverze. Tako se javno hvalio da voli da lovi velikog tetreba i jarebicu, da bi se na reakciju javnosti, pošto su u pitanju zaštićene vrste, „vadio“ da je u pitanju „čist spin“.
Treba pomenuti i njegove izjave da korišćenje vabilica nije protivzakonito, iako jeste i to čak u dva zakona: Krivičnim zakonikom, član 276, tačka 4 i Zakonom o divljači i lovstvu, član 76, tačka 7, kao i međunarodnim konvencijama. Krivični zakonik predviđa zatvorsku kaznu do tri godine. U Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije upozoravaju na potencijalne opasnosti zbog toga što Šormaz, sa funkcije predsednika LSS, takvim izjavama praktično obmanjuje lovce.
– Time ljude dovodi u zabludu, navodi ih na vršenje krivičnog dela i huška ih protiv zakona i onih koji zakon sprovode. To je velika opasnost. Može da se dogodi da pijan lovac ujutro, kad budemo poslali patrolu policije, puca na patrolu policije; da nama neko izbuši gume jer šetamo livadom ili atarskim putem, da napadnu čoveka koji ide da kosi detelinu… Da li je to normalno huškati naoružanu grupu ljudi da ne sprovodi zakon – pitaju se u DZPPS.

Nikola Stanojević ističe da su lovci u panici jer su svesni da će lov na prepelicu uskoro biti zabranjen pošto je neodrživ, nezakonit i potpuno kriminalizovan.

– Nemoguće je poštovati osnovne odredbe zakona koji kaže: ne možeš da loviš ono što ne poznaješ i čime ne možeš da gazduješ. Oni ne gazduju prepelicom, oni ne mogu da je prebroje, oni ne mogu da je nahrane, ne mogu da je napoje, jer je ona selica. Prema našim podacima, prepelica beleži upadljivi pad gnezdećih parova, te je sad već prilično retka gnezdeća vrsta – upozorava naš sagovornik.

Nikola Stanojević: Država šalje poruku krivolovcima – za vas zakon ne važi, vi možete šta hoćete (foto: DZZPS)

I Pokrajinski zavod za zaštitu prirode podržao je inicijativu za zabranu lova na prepelice i grlice.

– Ovaj Zavod i Zavod sa sedištem u Beogradu dali su stručno mišljenje da bi i prepelica i grlica trebalo da prestanu da budu lovne vrste zbog različitih argumentovanih stručnih razloga i da postanu strogo zaštićene. Koliko pratimo, određeni moratorijum lova na grlicu je uspešno donet na osnovu tih inicijativa, za prepelicu još nije – kaže za VOICE načelnik Odeljenja za zaštitu staništa i vrsta u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode Nikola Stojnić.

Lovci i (krivo)lovci

Utisak da je ove godine krivolov izraženiji nego ranijih godina pojačan je time što su mediji toj problematici posvetili više pažnje. Za prekretnicu može da se uzme slučaj kada su aktivisti DZPPS, u saradnji s policijom, na njivama u ataru sela Osipaonica kod Smedereva pronašli tri vabilice. Među osobama koje su policajci legitimisali bio je i lovočuvar Lovačkog udruženja „Pomoravlje“ iz Osipaonice, a s njim su na informativni razgovor privedena i tri lokalna lovca.

Predsednik Lovačkog saveza Srbije i narodni poslanik Srpske napredne stranke Dragan Šormaz, čije je matično lovačko društvo upravo iz Osipaonice, negirao je te navode, optuživši aktiviste Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije da su namerno, zbog njega, išli u to lovište, jer „moraju da opravdaju pare koje dobijaju iz inostranih fondova za svoj rad“.

– Apsolutna je laž da su ga zatekli sa tim vabilicama i elektronskim uređajima, a čak i da jesu, to ne bi bilo kršenje zakona. Koliko sam upoznat, te vabilice ne pripadaju lovačkom udruženju “Pomoravlje” Osipaonica, pa čak i da pripadaju, nisu korišćene u vreme lova, kada je njihova upotreba zabranjena – naveo je tada Šormaz za podunavlje.info… Sličnih incidenata je bilo i ranijih godina, poput onog kada je sekretar lokalnog lovačkog društva uhvaćen u krivolovu ili lokalni funkcioner u Velikom Gradištu.

Da sve veća „medijska pažnja“ očigledno ne godi lovcima, svedoči i pismo koje je tokom avgusta, na polovini lovne sezone Dragan Šormaz, kao predsednik LSS, uputio direktoru policije Vladimiru Rebiću. Povod su mu bili “poslednji natpisi objavljeni u štampanim i elektronskim medijima, u kojima se sa jedne strane ističu neistiniti navodi na štetu lovaca, a sa druge strane se glorifikuju aktivisti takozvanih društava za zaštitu i proučavanje ptica, zaštitu prava životinja i drugih društava iz palete ‘zelenih’“.

– Stoga zahtevamo od MUP-a da ubuduće, kada neko traži asistenciju policije, obavezno pravovremeno obaveste korisnika lovišta o najavljenom kretanju lica po lovištu, kako bi bila sačuvana bezbednosti svih lica koja se kreću u lovištu ili učestvuju u planiranim aktivnostima koje se odvijaju u lovištu – navodi se u dopisu predsednika LSS.

Pošto Šormaz nije želeo da odgovori na pitanja VOICE-a, ostali smo uskraćeni za informaciju da li je direktor policije uvažio taj zahtev i kako se dalje odvijala lovna sezona.

Vojislav Vasić: Šormazovo pismo – politički pritisak na direktora policije

Ornitolog i bivši direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu dr Vojislav Vasić to pismo protumačio je kao vid političkog pritiska na direktora policije, ocenjujući da je istovremeno naneta šteta ugledu lovaca i celokupne lovačke organizacije.

– Šormaz tim pismom pokušava da prevari direktora policije pričom o lažnim zaštitnicima prirode i životinja, apostrofirajući “takozvano društvo za zaštitu i proučavanje ptica, zaštitu prava životinja i druga društva iz palete ‘zelenih’”, koji napadaju poštene lovce, ne praveći razliku između njih i krivolovaca koji love prepelice uz pomoć zabranjenih vabilica. Kao da je Direktor policije – neinformisano dete, koje nema mogućnosti da se uveri da Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nije takozvano, već nezavisno i afirmisano u širokoj oblasti zaštite ptica, povezano sa državnim institucijama i resornim ministarstvima i sekretarijatima, da ima skladnu saradnju s policijom, a nema nikakve veze sa političkom paletom zelene niti neke druge boje – naveo je Vasić. Ukazuje i da predsednik LSS nijednim konkretnim rezultatom nije potkrepio sopstveno zalaganje za sprečavanje svih vidova ilegalnog lova.

U DZPPS kažu da su pred kraj sezone uočili da su pojedini policajci očigledno upoznati sa zahtevom LSS.

To se videlo iz njihovih odgovora i reakcija. Bili su jako preplašeni poslednjih dana tokom akcija, a zabeležili smo i nekoliko opstrukcija i povremeno nezadovoljstvo što moraju opet na teren – kaže Stanojević.

Ko se bavi monitoringom

Jedna od nedoumica u javnosti, koju svojim izjavama podstiče i predsednik Lovačkog saveza Srbije Dragan Šormaz jeste upotreba vabilica. On prisustvo vabilica u lovištima pravda time da se one koriste za monitoring i prebrojavanje ptica, „kako bi Ministarstvo poljoprivrede i država znali stanje migratornih ptica u Srbiji“. Istovremeno, negira da zaplenjene vabilice pripadaju lovačkim udruženjima. VOICE je od Šormaza tražio razjašnjenje, ali su naša pitanja o tome da li LSS i lovačka društva zvanično i legalno kupuju vabilice da bi ih koristili u tom poslu, te koliko ih je za te potrebe nabavljeno ove godine, ostala bez odgovora.
U Upravi za šume za VOICE preciziraju da su referentne ustanove zadužene za monitoring ptica, istraživački rad na očuvanju biodiverziteta i geodiverziteta kao polazne osnove za očuvanje i unapređenje ugroženih i retkih biljnih i životinjskih vrsta i objekata geonasleđa Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
– Korisnici lovišta vrše aktivnosti praćenja brojnosti, zdravstvene nege i kvalitativne strukture i takođe vode evidenciju koja je sastavni deo planskih dokumenata. Zakonom o divljači i lovstvu (Sl.Glasnik RS br.18/10) zabranjen je lov elektronskim vabilicama – navodi se u odgovoru Uprave.
NikolaStojnić za VOICE ističe da se Pokrajinski zavod za zaštitu prirode ne bavi monitoringom lovnih, već strogo zaštićenih vrsta ptica, te da prilikom tih istraživanja ne koristi vabilice. Podseća da upotrebu zvučnih naprava Zakon o zaštiti prirode zabranjuje kada je u pitanju hvatanje, ali ne i u svrhu posmatranja.
– Mi ne koristimo zvučne naprave, koristimo različite druge metode, pošto su to retke vrste. Uglavnom je to osmatranje na terenu i prikupljanje određenih podataka. Podatke za vrste koje montoringujemo objavljujemo u godišnjim izveštajima koje dostavljamo našem osnivaču, Pokrajinskoj vladi, a postavljamo ih i na naš sajt. Pratimo pad i rast brojnosti, kao i razloge koji do toga dovode jer to je suština našeg monitoringa – da utvrdimo koji je razlog i usmerimo naše aktivnosti ka zaštiti ili smanjenju nekog faktora – kaže on.
U Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su izričiti – lovačka udruženja nemaju mandat za monitoring.
– Oni kažu da imaju mandat za nešto što nemaju i ne mogu nikada da imaju. Oni bi za to morali dobiti uslove Zavoda. Nisu sposobni, nisu ovlašćeni i nisu kadri to da rade i tu se sva priča završava – navode u DZPPS.
I ornitolog dr Voislav Vasić kaže da se lovci ne bave monitoringom, već prebrojavanjem divljači metodom „procene iz fijakera“. Rezultati im, kaže, služe da steknu tačan uvid u veličlinu i kretanje populacija životinja koje love, kako ih ne bi istrebili i kako bi se one obnovile do sledeće lovne sezone.

– Međutim, Šormaz se nikad ni u jednom trenutku nije pozvao ni na jedan izveštaj o monitoringu, nijednu studiju, nijedan elaborat iz koga bi javnost, stručna pre svega, a zatim i široka javnost, mogla da stekne uvid u to – kaže Vasić, dodajući da je svaka metoda egzaktna u onoj meri u kojoj se može proveriti i analizirati.

Došli su neinteligentni, bahati ljudi

I dok lovci za svoj loš imidž krive sve druge, Vasić za VOICE kaže da se u lovištu ništa, ni legalno ni nelegalno, ne može uraditi bez znanja onoga ko upravlja lovištem. Zbog toga kaže da je priča da se ne zna čije su vabilice „priča za predškolski uzrast“.

– Očigledno je da su oni sami sebi najveći rušitelji imidža i ugleda. Sve se to radilo i ranije, ali su bili mnogo pametniji. To su bili čuveni lovački rukovodioci, čuveni lovci koji su znali da ne idu baš do kraja, da ne idu prst u oko. Prosto, bili su bolje vaspitani, inteligentniji. A sad su došli neinteligentni, bahati ljudi i oni ne umeju to fino da rade, nego dižu galamu i žale se kako ih svi mrze – navodi Vasić.

Nikola Stojnić: Članovi lovačkih društava kao ugrožavaoci strogo zaštićenih vrsta (foto: autor)

Nikola Stojnić ističe da je saradnja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i lovaca, kao upravljača lovišta, u pojedinim slučajevima izuzetna, ali da ima i loših primera.

– Dešava se da se određeni ljudi, koji su članovi lovačkih udruženja, pojavljuju kao faktor ugrožavanja, pa čak i kao krivolovci, ugrožavaoci strogo zaštićenih vrsta. Nigde to nije organizovan odstrel vrsta, ali ne može se zažmuriti na činjenicu da su ti pojedinci, ipak, članovi lovačkih udruženja i da su sredstva kojima su to učinili nabavili kao lovci – kaže Stojnić.

U Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kažu da je pitanje krivolova i upotrebe vabilica, kada su u pitanju prepelice i grlice, lako rešiti.

– Ovo je apsolutno jednostavno rešiti, to se radi za sedam dana. Svaka policijska stanica dobije nalog da mora noću da se proveze atarom i da hapsi bilo koga ko šeta njivom. Odvede ga na ispitivanje i gotovo. Isto to je posao i lovočuvara. A ne da ljudi spavaju u kolima, stave vabilice na krov, izvade akumulator iz svog automobila i opet nadležni ne mogu da nađu dokaze – ističe Stanojević.

Dalibor Stupar (VOICE)
Naslovna fotografija: Beta