Skip to main content

Pavel Surovi: Političar, dizajner, direktor i – zelenaš?

06. jun 2016. Istraživanja
10 min čitanja

Autor

Darko Šper, urednik u Centralnom desku Radio televizije Vojvodina (pre toga dve godine urednik Web portala RTV). U Novinskoj agenciji Beta radio je od 2001. do 2013. godine. Kao novinar radi od 1995. godine u Radiju Zrenjanin. Radio je kao novinar-dopisnik u Dnevnom listu "Blic" (1997); Dnevnom listu „Glas Javnosti“ (1997-1999); Radiju B92 (1997-1999); Građanskom listu (2001- 2005); Radiju „Kojot“ (2001 - 2005); ANEMu (2001 - 2005); i Super televiziji (2006 - 2009). Povremeno, od sredine 2005. godine, sarađivao je sa Balkanskom istraživačkom mrežom novinara (Balkan Investigative Reporting Network - www.balkaninsight.com) izveštavajući iz Vojvodine. Tokom 2008. godine učestvovao je sa još nekoliko kolega iz Srbije u zajedničkom projektu NUNS-ovog Centra za istraživačko novinarstvo i u tom periodu objavio tekst o korupciji u pravosuđu Srbije. Dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo u okviru projekta Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) "Mediji i lokalne samouprave". Kao novinar Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra jedan od dobitnika Nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Srbiji za 2015. godinu.

Predsednik političke partije Slovaci napred Pavel Surovi, stranke koja je na poslednjim izborima za Skupštinu Vojvodine nastupila u koaliciji sa Srpskom naprednom strankom, zakupio je internetski domen preko kojeg planira da u Srbiji organizuje posao davanja novčanih pozajmica građanima po veoma nepovoljnim kamatnim stopama, saznaje Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE).

Prema podacima do kojih je VOICE došao, ovaj posao bi se odvijao na način kao što posluju slični specijalizovani portali u 23 zemlje, poput Hrvatske i Slovačke, sa kojima je Surovi i poslovno sarađivao.

U pomenutim zemljama, ovi portali doživeli su teške kritike u javnosti jer klijente koji na vreme ne vrate novčane pozajmice stavljaju u vrlo nezavidan položaj zbog visine kamate koju kasnije moraju da izmire. Iz tog razloga Slovačka je bila i upozorena od Evropske komisije što je dovelo do delimične promene načina poslovanja ovakvih portala, odnosno veće zaštite klijenata.

Posao u Slovačkoj odvijao se, a i dalje se odvija, preko kompanije Ferratum. Ferratum odnedavno posluje i u Hrvatskoj i to preko sajta Brzikredit.com. Kao i u Slovačkoj i ovde su mesečne kamate za pozajmice veoma visoke i iznose više od 25 procenata.

Brzi kreditDugi niz godina za Ferratum banku radio je i Pavel Surovi, tačnije od 2011. godine, i u njoj je zvanično radio malo više od tri godine. Za to vreme, kako sam navodi, bio je zadužen za sve marketinške poslove i glavni izvršilac svih kampanja Ferratuma u Hrvatskoj. Paralelno sa tim radio je kao internetski marketinški konsultant u Ferratum Slovakia sve do februara 2015. godine.

Ukoliko biste u Slovačkoj putem sajta Ferratum banke pozajmili 250 evra na 15 dana morali biste da vratite kamatu od 62,5 evra. Aka biste zakasnili nekoliko dana, bili ste obavezni da platite kamatu na kamatu. Slovački mediji prenose da su pojedine osobe zbog toga bile dužne da plate petocifrenu kamatu!

Pavel Surovi je u međuvremenu u Srbiji zakupio domen Brzikrediti.rs. i registrovao ga na svoje ime. Ujedno on se navodi i kao jedina osoba za administrativni i tehnički kontakt. I pored izražene želje da razgovara o svojim poslovnim planovima za VOICE, Surovi kasnije nije odgovarao na telefonske pozive novinara, niti na mejl sa pitanjima koja su mu na njegovo insistiranje unapred upućena.

Stoga je javnost ostala uskraćena za odgovore na pitanje na koji način planira da u Srbiji organizuje posao sa onlajn pozajmicama, s obzirom na to da ovaj vid poslovanja nije dovoljno poznat građanima Srbije. Takođe je bez odgovora ostalo i pitanje da li će i u Srbiji iza svega stajati kontroverzna kompanija Ferratum.

U Asocijaciji potrošača Srbije (APOS) upozoravaju da se kreditnim poslovima mogu isključivo baviti banke, ali da ugovore o zajmu mogu zaključivati sva pravna i fizička lica, bez razlike. Međutim, za validnost ugovora o zajmu je veoma važno da se zajmodavac koji nije banka ili druga finansijska institucija ne bavi isključivo pozajmljivanjem novca kao svojom osnovnom delatnošću, već da može da pozajmljuje novac u nekoj određenoj situaciji. Uz to, strogo je zabranjeno zaračunavanje kamate na kamatu.

U Narodnoj banci Srbije (NBS) napominju da je ona nadležna za davanje dozvola za rad banaka, društava za osiguranje, društava za upravljanje penzionim fondovima, platnih institucija, institucija elektronskog novca, davalaca finansijskog lizinga drugih finansijskih institucija i ovlašćena je za kontrolu tih pravnih lica. Za ostala pravna lica, za čije osnivanje nije neophodna dozvola nekog nadležnog organa, nije nadležna NBS već takva pravna lica kontrolišu različiti organi, u zavisnosti od toga za obavljanje kojih delatnosti je konkretno pravno lice registrovano.

Kako posluje Ferratum banka u Slovačkoj

Ferratum bankaFerratum je u Slovačkoj počeo prvo da posluje kao s.r.o. (društvo sa ograničenom odgovornošću). Od 2013. na slovačkom tržištu radi preko „bankarske institucije Ferratum Bank p.l.c“.

Prema podacima iz Narodne banke Slovačke, Ferratum Bank Limited je ovlašćena da prekogranično obezbedi bankarske usluge u Slovačkoj od 11. decembra 2012. na osnovu saopštenja malteškog nadzornog organa, sa kojim može pored ostalih delatnosti da obezbedi kredite.

Kompanija Ferratum je prva u Slovačkoj prezentovala formu SMS pozajmica. Kao licencirana kreditna institucija regulisana je i pod nadzorom ureda Malta Financial Services Authority (MFSA). Ferratum se na taj način praktično izgubio sa radara slovačkih regulatora.

MFSA je regulator finansijskih usluga na Malti, osnovan 2003. godine i preuzeo je supervizorsku funkciju koju je prvobitno sprovodila Centralna banka Malte, Berza Malte i Centar finansijskih usluga Malte. Organ je potpuno autonomna javna institucija i izveštava Parlament na godišnjem nivou.

MFSA je član evropske bankarske organizacije i evropskog osiguranja i evropske organizacije za tražišta hartija od vrednosti. Član je međunarodne oranizacije za hartije od vrednosti i provizije i međunarodne asocijacije nadzora osiguranja i potpisnica je multilateralnog sporazumeao razumevanju sa drugim članovima ovih institucija.

Kompanija Ferratum je registrovana u slovačkom trgovinskom registru, a u njihovoj evidenciji piše da su rukovodioci firme trenutno Finac, Šveđanin i Estonac.

Za ovu kompaniju je SOI (Slovačka tržišna inspekcija) dobila samo jedan prigovor, koji je poslalo Ministarstvo finansija, ali portparolka SOI Danuša Krkošova tvrdi da u ovom slučaju još nije ništa dokazano.

Prigovor je na rad ove kompanije Narodnoj banci Slovačke poslao i nezavisni poslanik Miroslav Beblavi, ali zvaničan odgovor nije još dobio. “Imam osnovanu sumnju da visoko efektivna kamatna stopa predstavlja zelenaštvo. Želim da NBS upozori malteške urede na ovu kompaniju“, izjavio je Beblavi za portal TREND.sk.

Jula 2013. stiglo je zvanično upozorenje Evropska komisije. Tada je evrokomesarka za pravdu Vivian Redingupozorila Slovačku da građani imaju mnogo manja prava kada duguju pare kreditnim kompanijama koje im daju novčane pozajmice nego građani druge države Evropske unije.

„Zahvaljući tome brzo mogu ostati bez kuće, iako su dužni samo nekoliko stotina ili hiljade evra. Kada sudije dobiju na sto predlog od nebankarske kompanije ili banke da usvoje egzekuciju dužnika, ne proveravaju da li je kreditni ugovor napravljen po nefer uslovima, što bi egzekuciju zaustavilo“, navela je Vivian Reding i optužila sudove i državne organe u Slovačkoj da, iako primenjuju evropska pravila, nisu bili sposobni da zaštite svoje potrošače poput drugih država u EU.

Kada je reč o delovanju preduzeća na tržištu pozajmica, od 1. septembra 2015. stupio je na snagu novi zakon koji daje mogućnost davanja kredita samo firmama koje dobiju licencu od Narodne banke Slovačke. Na spisku preduzeća koja su dobila licencu nema firme Ferratum.

To se dogodilo zbog čvršćeg nadzora države na finansijskom tržištu. Kao reakcija na ovaj zakon je 28. oktobra 2015. firma Ferratum promenila Dogovor o kreditu i okvirni dogovor.

U njemu se navodi da je, ukoliko dođe do kašnjenja sa otplatom pozajmice, klijent saglasan da ga Poverilac kontaktira sa namerom da se konsultuju o načinu plaćanja duga. Takođe se navodi i da klijent ima tri mogućnosti za odlaganje termina plaćanja duga.

Okvirni dogovor predviđa i da će, ukoliko klijent ne vrati ceo dug sa svim dodatnim troškovima konsultacija, Poverilac naplatiti klijentu kamate zbog kašnjenja otplate. Međutim, ne pominje se visina kamate.

Ferratum „uspešno“ posluje i u Hrvatskoj

NovacFerratum odnedavno posluje i u Hrvatskoj preko sajta Brzikredit.com. Kao i u Slovačkoj i ovde su mesečne kamate za pozajmice veoma visoke i iznose više od 25 procenata. Za prijavu za kredit fizičkom licu potrebno je samo da popuni onlajn formular (kako kažu, za prijavu je potrebno svega dva minuta). Novac na računu može biti već u roku 15 minuta nakon uspešne prijave, za koju su potrebni samo najosnovniji dokumenti (lična karta i kartica bankovnog računa).

Sajt Brzikredit.comu vlasništvu je španske kompanije Nereida, za koju se navodi da ima „višegodišnje iskustvo u finansiranju u celoj Evropi putem globalne garancije Global Guarantee (privatne kompanije iz Estonije)“.

Nakon što Klijent primi iznos zajma, Nereida ili administrator (Ferratum d.o.o.) u ime Nereide, klijentu šalje račun na osnovu kojeg će, po dospeću, vratiti ceo iznos zajma uvećan za premiju. Ukoliko klijent bude kasnio sa vraćanjem pozajmice, biće u obavezi da plaća zateznu kamatu. Prava i obaveze Nereide i klijenta regulisane su pravnim propisima Španije i u slučaju bilo kog spora postupak se vodi pred španskim pravosudnim organima.

Iako je Ministarstvo finansija Hrvatske u nekoliko navrata, pa čak i promenom Zakona o potrošačkom kreditiranju i uvođenjem licenci, počelo da se obračunava sa sivim kreditnim tržištem, ono kod naših suseda i dalje cveta.

Uvođenjem obaveze licenciranja i ograničenja naknada za kratkoročne kredite neke firme su se povukle s hrvatskog tržišta, ali su se neke prilagodile pronalazeći novu rupu u zakonu. Jedna od njih je i kompanija Ferratum.

Ferratum i dalje obavlja sav posao oko kredita, ali sada kao savetnik stranim kreditorima koji nude zajam od 1.500 kuna, uz troškove kredita od samo 30 kuna (španskoj firmi) i obavezno plaćanje jemstva od 375 kuna (estonskoj firmi). Dakle, ukupno mesečna kamata iznosi 405 kuna ili 27 odsto. Još neverovatnije zvuči kalkulacija za uzimanje kredita od 6.000 kuna na period od tri meseca. Tada mesečna rata iznosi 3.200 kuna, što u zbiru daje 9.600 kuna koje je klijent u obavezi da vrati!

Ferratum se prilagodio zakonskim izmenama koje propisuju da nije potrebno odobrenje Ministarstva finansija za potrošačko kreditiranje bez kamata ili uz trošak do 30 kuna. Međutim, dodatna faktura bez koje nije moguće dobiti zajam očigledno je da celu priču čini mnogo skupljom.

Prema podacima Finansijske agencije i poslovnog registra Poslovne Hrvatske, službeni prihod firme Ferratum u 2012. iznosio je oko 1,4 miliona kuna. Kompanija je za to vreme službeno poslovala s gubitkom većim od 500.000 kuna i zapošljavala tek jednu ili dve osobe u radnom odnosu.

APOS: Radnici na crno finansijske probleme rešavaće novčanim pozajmicama

jovanka nikolic
Jovanka Nikolić: Na meti će biti radnici na crno

U APOS-u navode da nisu upoznati s informacijom da u Srbiji trenutno postoje pravna lica čija je delatnost zasnovana na pozajmljivanju novca po izuzetno visokim kamatnim stopama.

„Ukoliko se ovakvi oblici poslovanja započnu i ostanu kao trajni, Narodna banka Srbije zasigurno već ima saznanja o tome, jer će ona svakako vršiti nadzor nad njihovim poslovanjem, tj. barem prema sadašnjem zakonodavnom okviru Srbije“, navela je za VOICE pravnica APOS-a Jovanka Nikolić.

Ona je upozorila na razliku između kredita i zajma, jer se kreditnim poslovima mogu isključivo baviti banke, a ugovor o zajmu mogu zaključivati sva pravna i fizička lica, bez razlike. „Međutim, na osnovu Zakona o obligacionim odnosima, takođe je važno istaći da je za validnost ugovora o zajmu veoma važno da se preduzeće, tj. zajmodavac koji nije banka ili druga finansijska institucija, ne bavi isključivo pozajmljivanjem novca kao svojom osnovnom delatnošću, već pozajmi novac u nekoj određenoj situaciji“, navela je Jovanka Nikolić.

Prema njenim rečima, potencijalni klijenti će morati posebnu pažnju da poklone čitanju dokumentacije “budućih” zajmodavaca. „Nije preporučljivo ni upadati u zamke lakih otplata, a takvih ponuda će sigurno biti. Kakvu vrstu poslova će fizička lica morati da odrađuju za ta pravna lica, pa da onda po jedan zajam dobiju (kako bi se to uklopilo u zakonodavstvo Srbije u smislu delatnosti tih zajmodavaca), ostaje veliki znak pitanja“, smatra Jovanka Nikolić.

Ona je ocenila da se svako, ko je radno sposoban i uz to redovno zaposlen na neodređeno vreme i ima redovne prihode, nikada neće upustiti u takav rizik. „S obzirom na to da je naše društvo trenutno u visokom stepenu rizika po procentu zaposlenih, odnosno radnika na crno, ostaje velika verovatnoća da će ti ljudi, jer ne ispunjavaju nikakve uslove za podizanje kredita, svoje finansijske probleme rešavati oslanjajući se na te buduće oblike poslovanja i pozajmica“, procenjuje Jovanka Nikolić.

NBS: Nismo nadležni za kontrolu ovakvih preduzeća

NBS
Narodna banka Srbije: Nismo nadležni

U NBS tvrde da se u ulozi kreditora kod davanja novčanih kredita mogu javljati samo banke, a izuzetno i druga lica, ako su za to ovlašćena posebnim zakonom. Takav primer je Fond za razvoj Republike Srbije, koji odobrava kredite za podsticanje razvoja privrednih subjekata.

Uz to, u NBS su naveli da su isključivo nadležni za davanje dozvola za rad banaka, društava za osiguranje, društava za upravljanje penzionim fondovima, platnih institucija, institucija elektronskog novca, davalaca finansijskog lizinga drugih finansijskih institucija i da su ovlašćeni za kontrolu tih pravnih lica.

„Ostala pravna lica, za čije osnivanje nije neophodna dozvola nekog nadležnog organa, vrše registraciju i bave se delatnostima za koje su registrovana. S obzirom na to da Narodna banka Srbije takvim pravnim licima nije izdala dozvolu za rad, ne može biti ni nadležna za kontrolu njihovog poslovanja, jer na to nije ovlašćena propisima koje regulišu njeno poslovanje i njene nadležnosti. Poslovanje takvih pravnih lica kontrolišu različiti organi u zavisnosti od toga za obavljanje kojih delatnosti je konkretno pravno lice registrovano“, stoji u odgovoru NBS.

Kada je reč gornjem limitu mesečne kamate kod dužnika fizičkih lica, u NBS navode da u važećem zakonodavnom okviru ne postoje propisani limiti koji bi ograničavali kamate koje banke naplaćuju na svoje plasmane, već politiku kamatnih stopa banke određuju u skladu sa svojom poslovnom politikom.

„Sa kamatnom stopom, kao jednim od bitnih elemenata ugovora o kreditu, mora se saglasiti i dužnik kao druga ugovorna strana. U slučaju kreditiranja fizičkih lica, poljoprivrednika i preduzetnika, obaveze banaka i drugih pružalaca finansijskih usluga u vezi sa jasnim i transparentnim prikazivanjem ponuđene kamatne stope u predugovornoj fazi i o obračunu te stope za vreme trajanja ugovora propisane su Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga“, stoji u odgovoru NBS.

Ko je Pavel Surovi?

Pavel Surovi2O Pavelu Surovom se u slovačkoj javnosti malo zna. Policijski izvori u Slovačkoj navode da se Surovi ne nalazi u krivičnoj evidenciji j i da nije bio predmet istrage bilo kojih krivičnih dela.

U Slovačkoj je bio registrovan kao privrednik sa firmom Volume Media, koji se bavi reklamom i marketingom, ali je 1. marta 2015. obustavila aktivnosti do 28. februara 2018.. Vlasnik je stana u Bratislavi i tamo ima prijavljen trajni boravak na adresi iz privrednog registra.

U Srbiji je poznat kao uspešan grafički dizajner koji je dobio nekoliko prestižnih nagrada. Direktor je Kulturnog centra u Kisaču i odnedavno je predsednik stranke sa statusom nacionalne manjine „Slovaci napred“.

Vlasnik je i sajta www.brzikrediti.rs. Završio je Gimnaziju „Jan Kolar“ u Bačkom Petrovcu, a na svom Linkedin profilu Surovi je naveo da je završio Ekonomski fakultet u Bratislavi 2004. godine sa zvanjem master inženjera za informacione tehnologije. Jedno vreme bio je asistent na istom fakultetu, a potom i projektni menadžer u jednoj slovačkoj firmi.

U Ferratum d.o.o. zaposlio se jula 2011. i tu je ostao malo više od tri godine. Za to vreme, kako navodi, bio je zadužen za sve marketinške poslove i glavni izvršilac svih kampanja Ferratum banke u Hrvatskoj. Paralelno sa tim, radio je kao internetski marketinški kosultant u Ferratum Slovakia sve do februara 2015. O poslovnim planovima u Srbiji nije hteo da govori za portal VOICE.

Darko Šper (VOICE) 

Naslovna fotografija: www.rtvstarapazova.rs

voice_logo