Skip to main content

Stečajni upravnik: Bogićević bi da kupi fabriku koju je odveo u stečaj

31. maj 2017. Istraživanja
15 min čitanja

Autor

Darko Šper, urednik u Centralnom desku Radio televizije Vojvodina (pre toga dve godine urednik Web portala RTV). U Novinskoj agenciji Beta radio je od 2001. do 2013. godine. Kao novinar radi od 1995. godine u Radiju Zrenjanin. Radio je kao novinar-dopisnik u Dnevnom listu "Blic" (1997); Dnevnom listu „Glas Javnosti“ (1997-1999); Radiju B92 (1997-1999); Građanskom listu (2001- 2005); Radiju „Kojot“ (2001 - 2005); ANEMu (2001 - 2005); i Super televiziji (2006 - 2009). Povremeno, od sredine 2005. godine, sarađivao je sa Balkanskom istraživačkom mrežom novinara (Balkan Investigative Reporting Network - www.balkaninsight.com) izveštavajući iz Vojvodine. Tokom 2008. godine učestvovao je sa još nekoliko kolega iz Srbije u zajedničkom projektu NUNS-ovog Centra za istraživačko novinarstvo i u tom periodu objavio tekst o korupciji u pravosuđu Srbije. Dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo u okviru projekta Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) "Mediji i lokalne samouprave". Kao novinar Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra jedan od dobitnika Nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Srbiji za 2015. godinu.

Kontroverzni šabački biznismen Miroslav Bogićević, u čijem se posrnulom poslovnom sistemu Farmakom donedavno nalazila i Fabrika akumulatora Sombor (FAS), želi da ponovo postane vlasnik nekadašnjeg somborskog giganta kojeg je pre dve godine doveo do bankrota, tvrdi za Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE) stečajni upravnik FAS-a Predrag Ljubović.

FAS je otišao u stečaj u maju 2015. godine zbog finansijske blokade od 36 miliona evra. Od tada, fabrika je dva puta izdavana u zakup, a od 17. januara ove godine u fabrici je potpuno prestala proizvodnja. Tog dana Elektrodistribucija Sombor isključila je struju fabrici i zakupac Dem Hellas bio je primoran da je napusti.

Iako se Bogićevićevo ime nigde zvanično ne pominje, mediji spekulišu da je on stvarni vlasnik Dem Hellasa i da ima nameru da preko te firme ponovo uđe u posed FAS-a. To za VOICE tvrdi i stečajni upravnik Predrag Ljubović.

„Tri puta sam se sastao sa Bogićevićem, uvek na njegov zahtev. Avgusta 2016. prvi put, oktobra drugi i decembra poslednji put. On mi je svaki put govorio da ima planove za fabriku, da ima ugovore za plasman robe i da je spreman da kupi FAS“, rekao je Ljubović i dodao da za ono o čemu priča ima i svedoke.

Ljubović je rekao da je Bogićevića pitao i za osnivačka prava u Dem Hellasu, a da mu je ovaj odgovorio da je to u suštini njegova firma. „Rekao mi je: Dem Hellas je moja firma. Na moju opasku da na sajtu Agencije za privredne registre piše nešto drugo, Bogićević mi je rekao: „Ne, to je moja firma. Navedeni ljudi su pod mojom kontrolom“, kazao je Ljubović i dodao da mu nije smetalo da priča sa Bogićevićem, iako se nigde ne pominje kao vlasnik Dem Hellasa.

Predrag Ljubovic foto Darko Šper
Predrag Ljubović: Miroslav Bogićević mi je rekao da je Dem Hellas njegova firma

Kao vlasnici Dem Hellasa na sajtu APR-a do maja prošle godine vodili su se grčki biznismen Dimitrios Koutras sa 47 odsto udela, predsednik Društva srpsko-grčkog prijateljstva Efthymios Karanasios sa šest odsto i jedan od bivših rukovodilaca u Farmakomu Branislav Tucaković sa 47 odsto udela. To je za VOICE potvrdio i advokat Dem Hellasa Čedomir Stojković.

„Miroslav Bogićević nema nikakvog udela u vlasništvu u Dem Hellasu i ta priča deluje jako neozbiljno. Zamislite kada bi Bogićević tvrdio da je i fabrika koju Hilari i Bil Klinton imaju na Kosovu ustvari njegova. Vi imate čoveka iz Grčke koji je vlasnik 47 odsto udela u Dem Hellasu. On ima odlične odnose širom sveta i bio je i pozvan na inauguraciju Donalda Trampa“, izjavio je Stojković za VOICE.

Međutim, na sajtu APR-a 4. maja prošle godine osvanule su promene u registru, pa se od tog dana kao vlasnici Dem Hellasa pominju samo Efthymios Karanasios i Branislav Tucaković i to sa po 50 odsto udela u vlasništvu. Vlasništvo Dimitrios Koutras na ovaj način nestalo je u jednom danu. Taj podatak skoro godinu dana kasnije ne zna i zvanični advokat Dem Hellasa Čedomir Stojković.

U Odboru poverilaca FAS-a kažu da nisu imali kontakata sa Bogićevićem, ali da su takođe čuli da se satajao sa stečajnim upravnikom. Odbor poverilaca, pored ostalih, čine predstavnici Svetske banke kao najvećeg poverioca, Komercijalne banke, Hall banke, Mediolanum investa koji je otkupio potraživanja Banke Inteza, kao i predstavnik oko 800 bivših radnika FAS-a.

Sam Miroslav Bogićević demantovao je da ima veze sa Dem Hellasom. „Nemam nikakve veze s njima. To je izmišljotina, nema tu nikakve slučajnosti“, rekao je on.

Finansijska forenzičarka Miroslava Milenović ocenila je da u slučaju Fabrike akumulatora „ima nešto što se valja iza brega“. „Da li je reč o atraktivnoj lokaciji ili nečem drugom, mi ne možemo da znamo. Bogićević je doveo firmu do stečaja, a potom je zakupio sa povezanim licima“, kazala je ona za VOICE.

Ni do pravih ni do skrivenih vlasnika Dem Hellasa nije bilo moguće doći. Izvesna Vesna Spasojević, čije ime se donedavno nalazilo na Fejsbuk stranici Dem Hellasa kao kontakt osobe, rekla je za VOICE da više od šest meseci ne radi u toj firmi. Ona nam je dala broj fiksnog telefona u Šapcu koji Dem Hellas koristi za eksternu komunikaciju (telefon poznat redakciji) i rekla da će nam se javiti sekretarica koja nas može spojiti sa Bogićevićem. Žena koja se javila na telefon rekla je da će redakciju VOICE kontaktirati neko od zastupnika Dem Hellasa, ali se to nije dogodilo.

Dem Hellas mesecima nezakonito proizvodio u fabrici?

Fabrika akumulatora je privatizovana 2006. tako što je Farmakom kupio akcije malih akcionara za 15 miliona evra, što je tada iznosilo oko 97 udela u preduzeću. FAS je otišao u stečaj 4. maja 2015. kada je priznato potraživanje Svetske banke od 10 miliona evra (International finance corporation – IFC) i još nekih poverilaca. IFC je kompanijama koje posluju u sastavu koncerna Farmakom ukupno pozajmio 120 miliona evra kredita.

Prvi stečajni upravnik bio je Milorad Veljović do 25. decembra 2015. U njegovo vreme fabrika je data u zakup kompaniji Viskol iz Veternika koji je proizvodio akumulatore za mesečni zakup od 10.000 evra. Veljović je smenjen na zahtev Odbora poverilaca i tada je na to mesto imenovana Zlata Rakić.

Viskol je ostao u zakupu do 4. maja 2016. kada je fabrika izdata Dem Hellasu, takođe za proizvodnju akumulatora. U Odboru poverilaca tvrde da su tog popodneva mejlom obavešteni od Zlate Rakić da je fabrika data u zakup. U tekstu tog mejla, u koji je VOICE imao uvid, ona je navela da je na tako nešto bila primorana zbog pretnji, ali da je suštinski ugovor sa Dem Hellasom dobar.

Zlata Rakić je toga dana mejlom obavestila Odbor da je dala fabriku u zakup „zbog pritisaka i ozbiljnih pretnji upućenih njoj i njenoj deci“. Iz Privrednog suda u Somboru saopštili su da Zlata Rakić nije obavestila sudiju Oliveru Panjković Miljenović o tome da ona ili njena porodica dobijaju bilo kakve pretnje.

Odbor poverilaca je ocenio da je ugovor izdejstovan na nezakonit način, zbog čega je pokrenuta procedura za smenu stečajne upravnice. Predsednik Odbora poverilaca je u obrazloženju naveo da je Zlata Rakić mejlom obavestila Odbor da je nakon „neviđenih pritisaka” i pretnji upućenih njoj i njenoj deci zaključila Ugovor o zakupu cele fabrike sa Dem Hellas. Takođe, u obrazloženju piše da je ovakav ugovor o zakupu nezakonit i da ne proizvodi pravno dejstvo obzirom da je reč o radnji od izuzetnog značaja, a za koju upravnica nije tražila niti je imala saglasnost odbora.

Stečajni sudija smenio je Zlatu Rakić već 1. juna 2016. i imenovao Predraga Ljubovića, koji do danas obavlja tu funkciju. On je raskinuo ugovor o zakupu sa Dem Hellasom već 28. juna s rokom napuštanja fabrike od 30 dana. Međutim, u Dem Helasu nisu postupili po rešenju.

Ljubović je potom 10. avgusta Privrednom sudu u Somboru podneo tužbu za iseljenje Dem Hellasa iz fabrike. Prvo ročište bilo je zakazano tek za 11. novembar na kom Dem Hellas nije dostavio validnu dokumentaciju za zakup fabrike. Prvog decembra sud je doneo odluku da se Dem Hellas iseli iz FAS-a u roku od 15 dana, uz pravo žalbe. Iz Dem Hellasa su se žalili Privrednom apelacionom sudu u Beogradu, čija odluka se još čeka.

Prema rečima Predraga Ljubovića, besmisleno je bilo da se čeka odluka suda za iseljenje Dem Hellasa. „Oni su samo kupovali vreme da bi mogli da proizvode akumulatore. Zakup im je i faktički istekao u septembru, mada sam im ja ugovor otkazao još u junu jer nisu poštovali valutnu klauzulu (nisu izmirili sve ugovorene finansijske obaveze)“, rekao je Ljubović za VOICE.

Osnovna obaveza Dem Hellasa po ugovoru bila je mesečna zakupnina od 30.000 evra i uplata 70 odsto ostvarene dobiti, ukoliko do nje dođe. Uz to, bili su u obavezi da svakog meseca plaćaju i režijske troškove u visini od skoro 10 miliona dinara.

Iako bi Dem Hellasu ugovor o zakupu istekao 4. septembra i da nije bio raskinut, oni su ostali u FAS-u sve do 17. januara 2017. Tog dana je fabrici isključena struja (pošto je ugovor o kupovini struje istekao 31. decembra 2016). Prema rečima stečajnog upravnika, svi radnici i rukovodstvo Dem Hellasa dobili su tog dana zabranu ulaska u fabriku bez prethodne saglasnosti stečajnog upravnika.

„Oni su sve vreme proizvodili bez ugovora. Kada im je istekao otkazni rok, već od avgusta nisam fakturisao zakup i troškove i o tome sam obavestio, pored ostalih, i Elektrodistribuciju. Sve račune sam im vraćao jer nije stečajni upravnik korisnik prostora već Dem Hellas“, rekao je Ljubović i dodao da nisu tužili Dem Hellas za dugovanja prema FAS-u „zbog pretpostavke da nemaju da plate potraživanja pošto su u blokadi, a nemaju na sebe nikakvu imovinu“.

„Duguju nam mnogo novca za zakup. Platili su nam samo prvu ratu zakupne klauzule koja je ukupno iznosila 11 miliona dinara. Trebali su da nam daju još dve blanko menice, ali nisu. I to je bio uslov za raskid zakupa fabrike“, precizirao je stečajni upravnik.

Advokat Dem Hellasa smatra da nije bilo nijednog razloga da se fabrici isključi struja jer sudski postupak između Dem Hellasa i FAS-a još uvek traje. „Ljubović je naredio EPS-u da nam isključi struju. Dem Hellas je imao izvozne ugovore sa Rusijom i zemljama EU zbog čega osnovano sumnjamo da je u pitanju neki drugi razlog, a ne dugovanje za struju jer je reč o ugovorima od više desetina miliona evra“, tvrdi Čedomir Stojković.

Prema njegovim rečima, ceo postupak nema nikakve veze sa stečajnim upravnikom. „Ako je i bilo dugovanja za zakup prostora mogao je na neki drugi način da taj problem reši. Mogao je da blokira račun Dem Hellasu, a ne da isključuje struju. Njegov jedini cilj izgleda je bio da nam obustavi proizvodnju sa ciljem obaranje cene fabrike koja sada ne radi“, rekao je Stojković i izneo računicu da je potrebno oko četiri miliona evra da se fabrika ponovo pokrene.

Advokat Dem Hellasa tvrdi da nije istina da je toj firmi istekao ugovor o zakupu, jer su nedugo po sklapanju osnovnog ugovora sa FAS-om sklopili i aneks ugovora. „Po tom aneksu ugovora, Dem Hellas može da ostane u zakupu do momenta dok se ne steknu uslovi za prodaju fabrike. Mi smo taj aneks ugovora dostavili Privrednom apelacionom sudu u Beogradu u žalbenom postupku koji i dalje traje“, rekao je Stojković koji i pored obećanja nije dostavio navodni aneks redakciji VOICE-a.

Milenović: Gde su završile pare od bankarskih kredita?

Stevan Vojkic(1)LicnaArhiva
Stevan Vojkić: Farmakom je kupovao vreme

Prilikom ulaska u stečaj FAS je bio u blokadi 36 miliona evra, a ukupna potraživanja poverilaca iznosila su oko 50 miliona evra.

Godinu dana pre uvođenja stečaja Farmakom je pripremio Unapred pripremljeni plan reorganizacije FAS-a, ali ga Odbor poverilaca nije prihvatio. Prema rečima zastupnika bivših radnika u Odboru poverilaca Stevana Vojkića, UPPR je obilovao greškama i stekao je utisak kao da je napravljen da bi se dodatno kupilo vreme. Prema rečima stečajnog upravnika Predraga Ljubovića, UPPR „uopšte nije vredan pomena s obzirom na to da su ga poverioci odbacili“.

Ljubović kaže da ni Privredni sud ni tadašnji stečajni upravnik nisu utvrđivali da li je FAS bio solidarni jemac koncerna Farmakom. „Stečaj je pokrenula Findomestik banka pošto je račun FAS-a bio u blokadi godinu i po dana. Priznat je dug od 15 milijardi dinara decembra 2015, na dan ispitivanja prijava poverilaca“, rekao je Ljubović. Međutim taj dug je do današnjeg dana značajno porastao jer su sudovi priznali potraživanja poverilaca koja u prvi mah nisu bila priznata.

Ukupno ima oko 1.200 poverilaca FAS-a, a najveći je Svetska banka (IFC) koja potražuje 9,61 milijardu dinara. Ova banka ima status razlučnog poverioca jer su krediti koje je odobravala FAS-u obuhvaćeni hipotekama. To znači da je potraživanje IFC-a obezbeđeno pravom na namirenje na određenim pokretnim ili nepokretnim stvarima ili na pravima o kojima se vode javne knjige i registri. Pored IFC-a i brokersko-dilersko društvo Mediolanum invest (otkupili su potraživanja Banke Inteza) ima status razlučnog poverioca, a toj firmi FAS duguje 1,48 milijardi dinara. Razlučni poverioci su i Komercijalna banka sa 4,69 milijardi dinara potraživanja i Hallbanka sa 669 miliona dinara potraživanja.

Ukupna potraživanja razlučnih poverilaca trenutno iznose oko 16,5 milijardi dinara, iako je prilikom uvođenja stečaja njima bilo priznato 6,24 milijardi dinara potraživanja. Predrag Ljubović napominje da je fabrika izgubila sve sudske sporove sa poveriocima i da se može desiti da konačni iznos priznatog duga bude znatno veći. Sada je to nemoguće utvrditi, navodi on, jer FAS-u nisu stigla sva rešenja sudova.

U prvom isplatnom redu poverilaca (time se određuje prioritet u namirenju poverilaca) su bivši radnici FAS-a kojima fabrika duguje oko 375 miliona dinara. U drugom isplatnom redu su takođe bivši radnici, PIO fond i sva ostala dugovanja prema državi u iznosu od 1,26 milijardi dinara. Stevan Vojkić navodi da dugovi prema bivšim radnicima čine oko 2,5 odsto ukupnih potraživanja. „Radnicima je Farmakom prilikom odlaska u stečaj dugovao plate za period od dve godine i osam meseci. Na dan stečaja iz FAS-a je otišlo tačno 417 radnika, a ukupno 820 radnika prijavilo je potraživanja prema fabrici“, rekao je Vojkić za VOICE.

U trećem isplatnom redu su komercijalni poverioci (banke sa neobezbeđenim ulaganjima, isporučioci sirovina i reprometarijala…) kojima FAS duguje 7,37 milijardi dinara. Najveći poverioci u trećem isplatnom redu su Privredna banka (oko 1,5 milijardi dinara), Poštanska štedionica (1,2 milijarde), Heta lizing (487 miliona), Sberbank (324 miliona), Ministarstvo poljoprivrede (200 miliona), Direkcija za robne rezerve (157 miliona), Vojvođanska banka (143 miliona) i Fond za razvoj (142 miliona).

Postoji i četvrti red poverilaca kojima je FAS ostao dužan oko 159 miliona dinara. Tu priči nije kraj jer su sudovi u međuvremenu priznali još neka potraživanja, ali ona nisu formalno zavedena u listu poverilaca. Među njima je i Dunav osiguranja sa potraživanjem od oko 500 miliona dinara.

Prema rečima Stevana Vojkića, FAS je otišao u stečaj jer Bogićevićev Farmakom nije vraćao kredite bankama, pa su one i tražile uvođenje stečaja. „Farmakom nas je prezadužio, ali u isto vreme nije ništa ulagano u fabriku i proizvodnju. Mi ne znamo gde su te pare završile. Po mom mišljenju, račun FAS-a je otišao u stečaj, a ne fabrika“, ocenio je Vojkić.

Miroslava Milenović smatra da je do stečaja u Fabrici akumulatora došlo usled prezaduženosti pravnog lica kod banaka. „Kako i zašto su banke odobravale kredite, ostaje pitanje. Pitanje je i šta je bila kolaterala i da li je neko žmurio kada je iste odobravao, odnosno da li je bilo političkih migova da se krediti odobre“, rekla je Milenović.

Miroslava Milenovic
Miroslava Milenović: „Da li je bilo političkih migova da se krediti odobre?“ (foto: Medija centar)

Prema njenim rečima, ostaje otvoreno pitanje kako su priznavani dugovi. „Da li tako što se fabrika direktno zaduživala kod banaka ili tako što je bila solidarni jemac. Nadam se da je kod priznavanja dugova o tome vođeno računa i da su provere izvršene“, kazala je Milenović i dodala da nije istraženo ni gde su završile pare od kredita. „Da li je reč o ulaganju koje se nije isplatilo ili o klasičnom ispumpavanju para iz privrednog društva. To je na tužilaštvu da utvrdi“, kazala je Milenović.

Stečajni upravnik tvrdi da na dan proglašenja stečaja nije utvrđivano da li je FAS bio solidarni jemac nekih kredita koji su uzimani na ime Farmakoma u drugim povezanim firmama. „Račun je bio u blokadi godinu i po dana pa je Findomestik banka odlučila da pokrene stečajni postupak. Privredni sud i stečajni upravnik nisu utvrđivali da li je FAS bio solidarni jemac. Ukupno je bilo priznato 15 milijardi dinara potraživanja na dan ispitivanja prijava poverilaca decembra 2015. godine. Neka potraživanja su osporena, neka su priznata, a neka su do danas izmirena iz sistema Farmakoma“, rekao je Ljubović.

Dem Hellas tužio stečajnog upravnika FAS-a

Pravni zastupnik Dem Hellasa podneo je više tužbi i krivičnih prijava protiv strečajnog upravnika Predraga Ljubovića i odgovornih. „Nažalost državi treba mnogo vremena da odluči o svemu, a naši strani partneri to neće dugo još čekati. Sve ovo neko će morati jednog dana da objasni stranim investitorima. To vam je isto kao kada iznajmite stan na dve godine, a vlasnik reši da vas izbaci nakon godinu dana jer vam isključi struju“, rekao je Stojković i ocenio da naši sudovi „sporim postupanjem takvu situaciju tolerišu“.

Dem Hellas osnovan je kao preduzeće za proizvodnju baterija i akumulatora avgusta 2015. Direktori su Šapčanin Branimir Tucaković i grčki državljanin b Dem Hellas je tokom prošle godine bio u tri navrata u finansijskoj blokadi po osnovu prinudne naplate poslovnih banaka. Od 25. januara ove godine Dem Hellas je u blokadi više od 100 dana, a od 27. marta je u neprekidnoj finansijskoj blokadi. Trenutna potraživanja prema Dem Hellasu iznose oko 159 miliona dinara. Sedište ove firme u Somboru prijavljeno je na adresi Filipa Kljajića 40 u kom se nalazi restoran „Vikend“.

Vlasnik Dem Hellasa kasni sa izgradnjom Koridora 10

Nekadašnji vlasnik 47 odsto udela u preduzeća Dem Hellas Dimitrios Athanasios Koutras (72) manje je poznat ovdašnjoj javnosti i retko se u medijima pominjao kao jedan od zakupaca Fabrike akumulatora  Sombor. Ono što je poznato, a navodi se i u portfoliju preduzeća u kojima vodi glavnu ulogu, jeste podatak da Koutrasu nije strano poslovanje sa sirovinama koje se koriste u proizvodnji akumulatora, posebno olovom.

Dimitrios Koutras je vodeći čovek borda direktora grčke kompanije Aktor koja je, pored ostalog, angažovana na izgradnji deonica Koridora 10 u Srbiji koje su predmet potencijalnog spora sa državom Srbijom zbog probijanja rokova. Koutras je zbog toga 31. januara bio u Srbiji gde se sa ministakom saobraćaja Zoranom Mihajlović sastao povodom nastavka izgradnje četiri deonice puta na Koridoru 10 ukupne dužine 48 kilometara. On je ministarki predstavio „vrlo dinamičan plan završetka radova“.

Ministarstvo saobraćaja Srbije ocenilo je početkom februara da dinamički plan kompanije Aktor „nije realan, jer ne obezbeđuje poštovanje ugovornih obaveza“. Ministarka Mihajlović rekla je tada da je Aktor tražio produžetak rokova za sve četiri deonice na Koridoru 10 po pola godine. Ministarstvo je o svom stavu pismeno obavestilo kompaniju Aktor i investitora – Koridore Srbije, koji treba da donese konačnu odluku. Prema poslednjim informacijama, Koridori Srbije odlučili su da Aktor dobije produženje rokova za izgradnju i da mu bude plaćeno dodatnih 10 miliona evra.

Dimitrios Koutras je do 1996. bio zamenik generalnog direktora i generalni menadžer u Aktoru. On je takođe zamenik direktora Ellaktor grupe (u okviru posluju Aktor i još 112 kompanija širom sveta), a nalazi se na još nekoliko vodećih pozicija u povezanim preduzećima. Ukratko, Koutras se nalazi u 21 bordu direktora u tri različite organizacije koje posluju u pet različitih industrija.

VOICE je Dimitriosu Koutrasu uputio na poznatu imejl adresu pitanja u vezi sa poslovanjem i planovima u Dem Hellasu, ali on na njih nije odgovorio.

Bivši radnik FAS-a i član Odbora poverilaca Stevan Vojkić, tvrdi da se tokom zakupa fabrike radilo u jednoj smeni, a Dem Hellas je angažovao do 150 radnika na određeno vreme. Sličnu tvrdnju izneo je i Predrag Ljubović koji napominje da se nakon isključenja struje u fabrici pojavilo ne više od 150 radnika koji su došli da uzmu svoje stvari. Podaci o broju angažovanih radnika su kontradiktorni jer Čedomir Stojković tvrdi da je oko 420 ljudi bilo angažovano u Dem Hellasu. Sredinom januara Stojković je Radio-televiziji Vojvodine uputio dopis u kojem je precizno naveo da je Dem Hellas zaposlio 328 radnika!?

„Posedujem listu isplata, a podatak je lako proveriti i preko PIO fonda. U momentu prekida isporuke struje bili smo sklopili ugovor sa jednom državom za snabdevanje akumulatorima njihove vojske i to je bio posao za nekoliko narednih decenija. Sada je sve stalo“, požalio se ovaj beogradski advokat. Prema njegovim rečima, Dem Hellas je u proizvodnju uložio četiri miliona evra i ugovorio isporuke akumulatora u visini od 60 miliona evra.

Stečani upravnik je naveo i da je prvi zakupac fabrike Viskol ostao dužan FAS-u oko 29 miliona dinara, a Dem Hellas je dužan oko 24 miliona. „Oni nisu zakupci koji su hteli da sačuvaju imovinu FAS-a već da na naš teret izvuku sopstvenu korist. Zakupa fabrike zato više neće biti jer su ispunjeni svi uslovi za prodaju FAS-a. Na odboru poverilaca je da odluči po kojoj ceni će prodati FAS“, kazao je Ljubović.

On je rekao i da je imao sastanak sa jednim od upisanih vlasnika Dem Hellasa, ali da ti razgovori nisu doveli do rešenja situacije. „Pominjao mi je dobre namere firme o ulaganjima u FAS i da će sve dugove sigurno platiti“, kazao je Ljubović. Na pitanje da li postoji mogućnost da Dem Hellas nakon svega kupi FAS on nije isključio tu mogućnost, ali pod uslovom da prethodno isplati dugovanja.

Ko da dobru ponudu postaće novi vlasnik FAS-a

Fabrika akumulatora Sombor - SoInfo2
Fabrika akumulatora Sombor (foto: Soinfo)

Pošto se na oglas za javno nadmetanje za prodaju FAS-a niko nije javio, Odbor poverilaca doneo je odluku da se fabrika proda zainteresovanim potencijalnim kupcima bez oglašavanja. Prema rečima stečajnog upravnika FAS-a, prodaje se pravno lice, a budući vlasnik kupuje osnivačka prava i nema bilo kakvih drugih obaveza prema stečajnim poveriocima.

„Kompletna imovina FAS-a je pod hipotekom, a hipotekarni poverioci imaće prednost prilikom naplate dugova“, rekao je Predrag Ljubović i dodao da stečaj u fabrici akumulatora važi za jedan od složenijih u Srbiji zbog čega se redovno šalju i vanredni izveštaji supervizoru u Komori stečajnih upravnika Srbije koji je sa svakim njegovim potezom unapred upoznat.

Advokat Čedomir Stojković rekao je da je Dem Hellas nakon svega razočaran „jer Srbija u konkretnom slučaju nije demonstrirala pravnu sigurnost“. „Naprotiv, država je ovakvim postupanjem demonstrirala pravnu nesigurnost i stavila do znanja stranim investitorima da je svaka investicija u Srbiji pod znakom pitanja. Nama je sada zarobljen novac u FAS-u. U privredi nije bitno nešto kupiti ili zakupiti, najveći je problem da te puste da radiš. Ako te neko ometa, država bi trebala da te zaštiti“, ocenio je on.

Na pitanje da li je Dem Hellas zainteresovan da učestvuje u kupovini FAS-a, Stojković nije dao konkretan odgovor. „Dem Hellas gubi sopstvenu reputaciju u inostranstvu, što je u globalnom biznisu najvažnija stvar. Stečajni upravnik se na ovaj način umešao u međunarodni biznis. Pažljivo ćemo razmotriti celu situaciju, ali u ovom trenutku ne znam kakav ću pravni savet dati vlasnicima Dem Hellasa“, zaključio je Stojković.

Prema poslednjim informacijama, za kupovinu Fabrike akumulatora u Somboru zainteresovana jeamerička kompanija Exide. Predrag Ljubović potvrdio je da je ta kompanija otkupila dokumentaciju za učešće na javnom nadmetanju, a da su njihovi predstavnici bili i na konsultacijama. Ne tako davnom dok je FAS još uvek bio pod upravom Dem Hellasa, predstavnici kompanija Exide došli su u Sombor sa namerom da posete fabriku, ali su u tome bili sprečeni. Naime, predstavnici Dem Hellasa mehanizacijom su tada blokirali kapije fabrike i sprečili predstavnike američke kompanije da obiđu fabričke pogone.

Krivična prijava zbog zloupotreba u FAS-u

MUP Srbije početkom marta podneo je krivičnu prijavu protiv odgovornog lica u Fabrici akumulatora Sombor. Kako je tada saopštio MUP, policija u Somboru je po nalogu višeg javnog tužioca podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinjena zloupotreba ovlašćenja u privredi. Osumnjičeni je sa jednim privrednim društvom zaključio Ugovor o finansijskom lizingu vredan oko 40 miliona dinara.

„Nakon što je 2012. uplaćeno 40,2 miliona dinara na ime navedenog ugovora o lizingu, osumnjičeni navedena sredstva nije upotrebio za nabavku predmeta lizinga, već ih je upotrebio za druge svrhe, a nije isplatio nijednu lizing ratu. Na ovaj način osumnjičeni je Koncernu Farmakom MB Šabac – FAS Sombor pribavio nezakonitu imovinsku korist, na štetu privrednog društva sa kojim je zaključio ugovor o lizingu“, piše u saopštenju.

Istog dana MUP je podneo prijave protiv šest osoba Tužilaštvu za organizovani kriminal koji su zloupotrebom službenog položaja Koncernu Farmakom pribavili nezkonitu korist od 733,4 miliona dinara, a na štetu Privredne banke Beograd.

Prema rečima Miroslave Milenović, u pitanju su takozvani krivični postupci za „kikiriki“. „Ako je vlasnik zadužio fabriku preko 20 miijardi dinara, a vode se postupci za 40 mliona, odnosno 733 miliona, onda je jasno da se rade iscepkani maleni slučajevi, a da sveobuhvatne istrage gde su završile pare iz banaka nisu rađene. No to je već viđeno. Međutim ovde ima i banaka gde država ima vlasništvo, a da i ne pominjem da eventualna kupovina lista Politika nikada nije istražena, gde prva sumnja može da padne na fabrike iz koncerna povezanih sa Bogićevićem kao i na banke koje su možda svesno ili nesvesno finansirale taj poduhvat ili refinansirale, imajući u vidu vreme kada su uzimani krediti“, rekla je Milenović i dodala da je to ipak samo njena pretpostavka.

Darko Šper (VOICE) 

naslovna fotografija: SOinfo

voice_logo