Skip to main content

Slučaj Linglong u međunarodnim okvirima: Budućnost zasnovana na kalkulacijama

29. jun 2024. Istraživanja
11 min čitanja

"U pitanju su razni međunarodni interesi"

“Potpuno istražite optužbe o prinudnom radu u kineskoj fabrici guma u Zrenjaninu i pružite pomoć i zaštitu radnicima”, i “Vlada nije izvestila da je u potpunosti istražila ove verodostojne optužbe o prinudnom radu i umesto toga je nastavila da tvrdi da vijetnamski i indijski radnici nisu žrtve trgovine ljudima”, piše u upravo objavljenom TIP (Trafficking in Persons) Reportu Stejt Departmenta.

Ovaj slučaj značajno doprinosi tome da Srbija bude svrstana u tzv. kategoriju dva, a dalje propadanje u treću (najgoru i poslednju) kategoriju izbegnuto je jer je vlast izdvojila “značajne resurse” i “napor” da se ispune minimalni standardi u borbi protiv trgovine ljudima.

Linglong se već tri godine spominje u negativnom kontekstu u različitim dokumentima međunarodnih organizacija i institucija, i od institucija Republike Srbije traži se da do kraja istraže “verodostojne optužbe” o 500 vijetnamskih i 14 indijskih radnika koji su na izgradnji fabrike radili i živeli u statusu sličnom robovskom.

I ovoga puta, u izveštaju se navodi da Republika Srbija i njene nadležne institucije i pojedinci nisu uopšte ili nisu adekvatno odgovorili i ispitali šta se proteklih godina dešavalo u Linglongu. Još uvek nema reakcije na rezolucije Evropskog parlamenta, prethodne TIP Reporte, pismo specijalnog izvesioca UN koji traže da se slučaj ispita i država adekvatno reaguje. S druge strane, skoro sve krivične prijave protiv kompanije Linglong, njenog odgovornog lica ili NN lica, podnete u Srbiji su odbačene.

VOICE do objavljivanja ovog teksta nije dobio odgovor iz Višeg javnog tužilaštva u Zrenjaninu na upit o statusu predmeta koji se odnosi na radnike iz Indije, koji su početkom februara u policiji dali izjave o tome kako su živeli, radili i bili tretirani od strane menadžmenta Linglonga.  Sagovornici VOICE-a naglašavaju da se sve ove teme i situacije moraju gledati izvan okvira samog projekta Linglong, ali i izvan granica Srbije. 

Termin „Pojas i put“, čiji je deo Linglong, krovni je termin za čitav niz kineskih inicijativa, ali se Kinezi u svakom od tih projekata ponašaju u skladu sa karakteristikama individualnih projekata i to je pokušaj te kineske, merkantilističke politike, da osigura prilike za svoje državne firme i da promoviše Kinu na svakom mogućem mestu, objašnjava za VOICE Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku.

Prema njegovim rečima, Linlong govori o tome da je Kina zainteresovana, ovde u slučaju proizvodnje guma, da uđe u EU, za Kinu najveće tržište.

„Srbija je korisna kao neki vid mosta, jer Srbiju i Balkan stavljaju na neku raskrsnicu puteva, ali je i kao kandidat za članstvo u Evropsku uniju isto korisna za Peking, jer to znači da Srbija ima veze sa evropskim tržištem. Linglong nije sam po sebi strateški projekat, ali je svakako sastavni deo kineskog razmišljanja. Sama fabrika nije bitna kada gledamo druge kineske infrastrukturne projekte u Srbiji. Ovde planiraju i autoput. Sve ide prema Mađarskoj. Ako neko želi da gleda kako Kinezi razmišljaju, samo treba da bukvalno lenjirom spoji četiri zemlje. Imaju luku Pirej, u Severnoj Makedoniji imaju i luke i pruge koje su gradili i onda Srbija, sa svim njihovim infrastrukturnim projektima. Kruna svega je pruga Beograd-Budimpešta“, navodi Vuksanović. 

Vuk Vuksanović: Ako neko želi da gleda kako Kinezi razmišljaju, samo treba da bukvalno lenjirom spoji četiri zemlje (foto: N1)

Glavna karakteristika plasiranja kineskog kapitala kroz „Inicijativu pojas i put“ jeste da su glavno sredstvo ostvarivanja ovog tipa saradnje kineski krediti za infrastrukturne projekte (autoputeve, železnice, projekte u energetskom sektoru), kaže Stefan Vladisavljev, programski direktor Fondacije BFPE za odgovorno društvo.

„Investicije predstavljaju drugi tip plasiranja kapitala i vezuju se za kompanije koje imaju i privatnu svojinu u svojoj vlasničkoj strukturi. Linglong u tom kapacitetu jeste specifičan po nekoliko tačaka. Pre svega, radi se o greenfield investiciji, dakle izgradnji proizvodnih kapaciteta od nule. Ovo je najveća investicija te vrste u Srbiji. Cilj ove investicije jeste maksimizacija profita kineske kompanije, te se u tom kontekstu treba posmatrati pre svega kao poslovni poduhvat, a ne kao instrument za ostvarivanje strateških interesa Narodne Republike Kine i/ili Kineske komunističke partije“, smatra Vladisavljev.

Od otkrića radnog logora krajem 2021. u kojem je boravilo više od 500 radnika iz Vijetnama, do poslednjeg zvanično, u februaru ove godine, zabeleženog slučaja 14 radnika iz Indije koji nisu imali elementarne uslove za život i rad, kojima nije bila isplaćena zarada i bili su im oduzeti pasoši, nadležni u Srbiji i dalje negiraju i/ili (adekvatno) odgovaraju za zahteve i upite međunarodne zajednice o dešavanjima u Linglongu.

“Može se reći da je zakonodavni okvir Republike Srbije uspostavljen na odgovarajućem nivou. Ono što jeste problem je primena istog. Inostrana kompanija, u ovom slučaju kineska, sprovodiće svoje privredne delatnosti na način na kojoj joj to omogućava država domaćin, te odgovornost kod kršenja zakonodavnog i regulativnog okvira u slučaju Linglonga pada i na privredni subjekt, ali i na državu domaćina”, objašnjava Vladisavljev.

Zanemarena osnovna prava radnika

Prigovor protiv Vlade Srbije Međunarodnoj orgnizaciji rada (MOR) o položaju vijetnamskih radnika zaposlenih u Linglongu podneli su januara 2023. Saša Torlaković, predsednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije i Ambet Yuson, generalni sekretar Internacionale radnika u građevinarstvu i šumarstvu. Oni do detalja dokumentuju robovski status vijetnamskih radnika u Linglongu i navode da “nadležni u Srbiji nisu uradili ništa da sankcionišu ljude odgovorne za trafiking i u stvari su tvrdili da se zakoni Srbije ne odnose na vijetnamske radnike i da neće biti primenjeni”. “Stoga, mi insistiramo da rukovodeće telo MOR razmotri ovaj prigovor”, naveli su.

Torlaković za VOICE kaže da svaki strani radnik u Srbiji treba da bude prijavljen. “Imao sam dva motiva da pripremim ovaj Prigovor – to su finansijski uticaj i uređena država. To su prvo porez i doprinosi za te radnike. U pitanju su ogromne cifre koje bi išle u kasu ove države”, kazao je on.  

Potvrdu da se ovaj Prigovor razmatra i da je objedinjen sa Prigovorom koji se odnosi na položaj radnika iz Indije koji su bili angažovani u Linglongu dobili smo i iz Kancelarije MOR-a za Centralnu i Istočnu Evropu u Budimpešti. 

„Na sednici u martu 2023. godine, Upravni odbor MOR-a je odlučio da je komunikacija prihvatljiva i formirao je ad hoc tripartitni komitet koji će razmotriti slučaj. Prema važećim internim procedurama koje regulišu Predstavke, nikakve informacije neće biti javno dostupne dok Upravni odbor formalno ne usvoji zaključke i preporuke tripartitnog komiteta. Budući da proces još nije okončan, žao mi je što vam u ovom trenutku ne možemo pružiti informacije o ishodu Predstavke“, rekao je za VOICE Lejo Sibel, specijalista za socijalni dijalog i radno pravo MOR-a. 

Stefan Vladisavljev: Cilj ove investicije jeste maksimizacija profita kineske kompanije (foto: N1)

Jasmin Redžepović, direktor za industriju građavinskih materijala Međunarodne federacije radnika u građevinarstvu i šumarstvu (BWI), uveren je, u po radnike, pozitivan ishod rešavanja ovog Prigovora.  

„Mislim da će Vlada Srbije imati težak zadatak da opravda svoje nedjelovanje i da ćemo pokušati iskoristititi, kada uskoro dođe trenutak za to, situaciju da razgovaramo o pravnim rješenjima da se te stvari poboljšaju i da se spriječi ovo što se dešavalo radnicima iz Indije, Vijetnama i drugima. Sada se na to sve drugačije gleda. Jako je važna kompenzacija, odšteta radnicima, za nepravdu koja im je učinjena. Značaj ovog Prigovora je i u tome da se za radnike u Srbiji nešto promjeni na bolje. Uloga medija je tu veoma značajna. Uvijek ćemo se boriti za slobodu govora i slobodu udruživanja“, poručio je Redžepović. 

Prema njegovim rečima, međunarodni mehanizam traje i teško je ubrzati ga. U kontekstu dolaska međunarodnih kompanija, on smatra da je potrebno pogledati ulogu Kine, ne samo u regionu, nego i u svetu.

„To su sada neki veći interesi. Ne zaboravimo da je projekat na kojem su radili radnici iz Indije bio finansiran iz nekoliko izvora. I iz budžeta Vlade Srbije, ali i od Kine, i od Rusije i u nekim segmentima i od nekih drugih banaka. Kada imamo taj okvir, onda je na kraju situacija takva da ako negde nešto nije kako treba, to se prebija preko leđa radnika. Sasvim je logično da se ti radnici u nekom trenutku pobune, da kažu ’ovo nije za život dostojan čoveka’. Da se to ne bi desilo, ide se na razbijanje solidarnosti, na to da su ovi protiv onih, što zapravo nije uopšte tačno. Strani radnici ne treba i ne smiju da rade ispod dogovorenih ili ugovorenih plata po kolektivnim ugovorima. Moraju imati pravo da se sindikalno organizuju. Moraju imati pravo da učestvuju u organizaciji bezbjednosti i zaštite na radu, zajedno sa drugim radnicima. Tako vam je u cijeloj Evropi već dugi niz godina“, upozorio je Redžepović.

Kada je reč o velikom, povezanom i zamršenom broju podizvođača u lancu proizvodnje, on kaže da je tu reč o nabavkama uopšte, posebno javnim, čak i kada je reč o privatnim projektima, te da je BWI koji broji dva miliona radnika iz 350 sindikata u 140 zemalja krenuo u kampanju o limitiranju podizvođaštva.

„Novom sazivu Evropskog parlamenta sindikati Evrope postavljaju to – osim pitanja o platama, inflaciji i ostalo – kao pitanje broj jedan, jer se suočavaju sa enormno velikim brojem slučajeva ekspolatacije upućenih radnika preko podizvođača. U nekim zemljama na nacionalnom nivou ima dobrih primjera. Nije daleko od nas, u Austriji, u nabavkama je to riješeno. Ne samo kada je riječ o broju podizvođača, nego i o tome šta podizvođač može da ponudi, jer u to često ulaze i materijali. Ja sam bio svjedok kad se gradio autoput u Crnoj Gori, isto od kineske komapnije koja je odbijala da potpiše kolektivni ugovor. Bio sam na gradilištu. I sve što su tamo imali, bilo je iz Kine. Apsolutno sve: kamp, čačkalice, cement. Zar nije loše za našu okolinu da brod toliko dugo putuje da bi dovukao nekakavu armaturu iz Kine? U Austriji morate dokazati da će ti materijali doći iz neposredne blizine jer u procesu javnih nabavki, vama se pucaju penali ukoliko imate veliku emisiju CO2. Znači, postoje mnogi aspekti koji bi se trebali uzeti u obzir u samim nabavkama jer su važni po našu okolinu“, zaključuje Redžepović. 

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) je, zajedno sa udruženjima FIAN International, Društvom Mladih istraživača Bor i Asocijacijom A11 podneo Komitetu UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava podnesak u okviru periodičnog izveštavanja o primeni Povelje UN o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima od strane Narodne Republike Kine ukazujući na kršenje prava lokalne zajednice u Boru i prava radnika u fabrici guma Linglong u Zrenjaninu.

Mirko Popović: Svedočanstva o bezakonju ostaju zabeležena i verujem da kršenje zakona na kraju neće ostati nekažnjeno” (foto: RERI)

Podnosioci su od Komiteta UN tražili da izda preporuku Kini da poštuje svoje obaveze u vezi sa ljudskim pravima prema stanovnicima Bora, uključujući efikasnu regulaciju rada kineskih kompanija koje posluju u inostranstvu i obezbeđivanje efikasnog pristupa pravdi zajednicama koje su pogođene aktivnostima tih kompanija, rekao je za VOICE Mirko Popović, programski direktor RERI.

„Komitet UN je uzeo u obzir ove informacije i iskazao zabrinutost zbog nedostatka delotvornih mera koje bi osigurale da kompanije u državnom i privatnom vlasništvu poštuju ekonomska, socijalna i kulturna prava kada posluju u inostranstvu, posebno u pogledu, ali ne ograničavajući se na poslovanje kompanija koje se bave ekstraktivnom industrijom, građevinskim i infrastrukturnim projektima“, naveo je on.

Kao i ostale međunarodne organizacije, i Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava je izdao preporuke, koje se između ostalih odnose na izradu i usvajanje akcionog plana za poslovanje i ljudska prava radi primene Rukovodećih principa za poslovanje i ljudska prava Ujedinjenih nacija. RERI je u aprilu ove godine obavešten da Beogradski centar za ljudska prava uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), vrši procenu polaznih osnova stanja u svrhu izrade Nacionalnog akcionog plana za poslovanje i ljudska prava u Republici Srbiji, objašnjava Popović.

„Predstavnici RERI su učestvovali na inicijalnom sastanku sa Beogradskim centrom za ljudska prava. Imajući to u vidu možemo zaključiti da je izrada ovog akcionog plana, po preporuci Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava u inicijalnoj fazi. Takođe, Komitet UN je posebno iskazao zabrinutost zbog ugrožavanja prava radnika u fabrici guma Linglong te izdao preporuku Republici Srbiji da ojača kapacitete i nadležnosti Inspektorata rada i unapredi kvalitet inspekcijskog nadzora.  Sa druge strane, možemo da zaključimo da se praksa tolerancije nezakonite izgradnje u fabričkom kompleksu Linglong i dalje toleriše od strane nadležnih organa Republike Srbije. Naime, prema saznanjima RERI-ja postoji osnovana sumnja da je kompanija Linglong izgradila objekat za skladištenje neopasnog otpada bez građevinske dozvole, zbog čega je RERI protiv kompanije podneo krivičnu prijavu u maju ove godine“, naveo je Popović  

Iako pokušaji udruženja i pojedinaca iz Srbije da Linglong odgovara za prestupe nisu uspeli, kao i da u međunarodnim okvirima nema posledica za pred zakonom odgovorne osobe iz državnog aparata, Popović naglašava da ovi pokušaji bez obzira na epilog imaju smisla “jer institucije pripadaju građanima i njihova osnovna dužnost je da štite prava i imovinu građana i javni interes”.

“Stoga aktivnosti udruženja i novinara svakako nisu suvišne i besmislene jer institucije štitimo time što od pojedinaca koji u njima rade tražimo da rade svoj posao. Ukoliko bismo od toga odustali, pristali bismo na stanje u kome institucije ne rade u javnom nego u privatnom interesu. Da nije bilo posvećenog rada udruženja na istraživanju i predstavljanju nezakonitosti koje prate razvoj projekta fabrike guma Linglong i medija koji o tome izveštavaju, domaća i međunarodna javnost ne bi ni znala šta se tamo zapravo dešava na koji način se realizuje ovaj projekat ‘od značaja za Republiku Srbiju’. To što mi očekujemo da kršenje zakona bude na odgovarajući način sankcionisano, a to se ne dešava, ne znači da je trud uzaludan. Svedočanstva o bezakonju ostaju zabeležena i verujem da kršenje zakona na kraju neće ostati nekažnjeno”, rekao je Popović.

U pitanju su razni međunarodni interesi

Srbija u ovom trenutku ne plaća za posledice svog nečinjenja zato što postoje razlozi zašto se vladajućoj koaliciji toleriše štošta i ne vidim da to realno proizvodi neku stratešku posledicu, tvrdi Vuksanović.

“Važniji su neki drugi sektori, i tu nije ključan evropski faktor, nego američki i gde se sudaraju interesi SAD i Kine. Tokom poslednje posete Si Đinpinga razmenjeno je 28 memoranduma o saradnji, a jedina oblast koja nije bila obuhvaćena razmenjenim memorandumima je odbrana, da se ne bi stalo na žulj Amerikancima. Vladajuća garnitura veruje da je našla recepturu. Dok god se Kina tretira samo kao neki lak izvor netransparentnih investicija ili lakih infrastrukturnih kredita, dok se ne zalazi u strateške sektore koji su kost u grlo za Vašington, poput 5G infrastrukture ili odbrambene tehnologije, ovakvo ponašanje može da se održi. Imamo i drugih ustupaka prema Vašingtonu, poput ovoga da naša municija po drugi put završava u Ukrajini. Mnogo je krupnije nego što ljudi misle to sa Rio Tintom, a tu su Kinezi u samom centru, da se formira lanac snabdevanja koji ne zavisi od Kine. Kinezi neće biti u litijumu, u 5G infrastrukturi i biće limita u odbrani, ali će biti u drugim bitnim stavkama i bitnim industrijama jer su deo našeg GDP-ja i izvoza. Kada pogledate strukturu izvoza u Kinu, vidite da to uglavnom bude bakar iz Bora. Postoje trenuci kada se EU i SAD zabrinu, ali isto tako mi deluje da je vladajuća garnitura svesna dokle se ide”, ocenio je Vuzksanović. 

I u saradnji sa budućom Trampovom administracijom koju Vuksanović očekuje posle novembarskih izbora u SAD opet će glavno pitanje biti balans. “Ono oko čega se jedino i Tramp, i republikanci i demokrate slažu je antikinesko raspoloženje. Verujem da će i dalje sve funkcionisati po principu ‘Kinezi za ovo, a Amerikacima da udovoljimo, daćemo im to, to i to’”, kazao je Vuksanović.

Linglong trenutno, po rečima čelnika Zrenjanina za vreme poslednje predizborne kampanje, zapošljava 1000 domaćih radnika. Oglasi za zapošljavanje otvoreni su konstantno, dok je fabrika bila u procesu probnog rada. Ne proizvodi najavljenih 13 miliona pneumatika godišnje. U jesen 2022. iz kompanije su saopštili da će u narednih šest meseci radovi na izgradnji biti smanjenog obima. Skupština grada Zrenjanina je 2021. izmenila Generalni regulacioni plan za nesljeno mesto Ečka i odobrila je da se u blizini i za potrebe Linglonga, napravi stambeni kompleks od 30.000 metara kvadratnih. Investitor je parcelu od 2,8 hektara kupio sledeće godine za 14 miliona dinara. Sa tim projektom se još nije započelo. Nezvanično se može čuti da se o daljim planovima u vezi sa Linglongom čekaju rezultati izbora u SAD. 

Stefan Vladisavljev kaže da je Srbija veoma reaktivna na promene na polju međunarodnih odnosa i neke od pomenutih determinanti će svakako uticati na dalje oblikovanje spoljne politike Srbije i samim tim usloviti odnos sa velikim silama, kako sa Istoka tako i sa Zapada.

“Neke stvari su jednostavno pitanje kompetencija i kapaciteta aktera. Rekao bih da dobar deo kašnjenja u slučaju Linglonga pada na teret i odgovornost same kompanije. Ono što je meni poznato jeste da ovo nije ništa iznenađujuće za kineske kompanije. Rokovi i dogovori nisu uvek posmatrani kao suštinski obavezni, te zbog toga dolazi i do probijanja istih. To na stranu, pitanje je i kakvu će poziciju nova administracija u Briselu, ali i ona koja od januara 2025. bude u Vašingtonu, zauzeti prema Pekingu. U slučaju da dođe do daljeg zaoštravanja odnosa između transatlantskih partnera i Kine, pokušaj Srbije da balansira između istoka i zapada može postati neodrživ”, zaključuje Vladisavljev.

Ivana Gordić Perc (VOICE)