Skip to main content

PUBLIKACIJA: Plin i nafta u Hrvatskoj i Srbiji u sjeni ruske agresije na Ukrajinu

30. maj 2023. Izdvajamo
2 min čitanja

Evropu je 2022. godine, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, smanjivanja isporuke ruskog gasa i ekonomskih sankcija Moskvi, zahvatila energetska kriza koja se različitim intenzitetima osetila na Starom kontinentu. Zavisilo je to o tome koliko je pojedina država bila izložena ruskom gasu i nafti koje je Rusija koristila kao geopolitičko oružje. Hrvatska i Srbija, države obuhvaćene najnovijim analizama Gonga i Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), krizu su dočekale izrazito zavisne o uvozu ključnih energenata za privredu i stanovništvo, ali su obe uspele izbeći nestašice. Cena koju su platile nije mala, pogotovo za javne finansije, odnosno javna preduzeća zadužena za snabdevanje i skladištenje gasa.

Situacija u dve zemlje ipak se u bitnome i razlikuje. Hrvatska je preko plutajućeg LNG terminala na Krku uspela izbeći zavisnost o uvozu ruskog gasa (iako je trgovac gasom PPD do pred kraj prošle godine koristio ekskluzivni desetogodišnji ugovor potpisan s Gazpromom 2017. godine), dok Srbija još nije završila projekt gasne interkonekcije s Bugarskom koji će joj omogućiti da napokon diverzifikuje izvore, pa je s Moskvom prošle godine morala sklopiti novi ugovor. Što zbog te zavisnosti, a što zbog političkih motiva i posebnih međusobnih odnosa, Beograd se nije priključio sankcijama Rusiji koje je donela Evropska unija nakon izbijanja rata u Ukrajini 24. februara 2022. godine, a koje su kasnije uključile i naftu (preciznije, sirovu naftu od decembra 2022. godine te rafinisane naftne derivate od februara 2023. godine, uz ograničene izuzetke, ali ne i gas). Pritom, Srbija je kandidat za članstvo u EU te se od nje i dalje očekuje da se uskladi s evropskom politikom.

Analize Gonga i NDNV-a nastavak su dve prethodno objavljene publikacije usmerene na zbivanja u energetskom sektoru i zarobljavanje javnih politika („Energetski sektor u Hrvatskoj i Srbiji uhvaćen u interesnim mrežama” iz 2022. godine, te „Zarobljavanje plinom” iz 2019. godine). U Hrvatskoj je nova studija fokusirana na poslovanje Ine i PPD-a, kao i detektovanje interesnih i koruptivnih mreža koje ih okružuju.

Klikom na baner možete preuzeti publikaciju:

Englesku verziju publikacije preuzmite ovde / Download the English version here:

Ova publikacija nastala je u saradnji Gonga iz Hrvatske i Nezavisnog društva novinara Vojvodine u okviru projekta ” Promoting Anticorruption Mechanisms”. Realizaciju je podržala i organizacija National Endowment for Democracy.