Skip to main content

Milioni iz budžeta za nevidljive organizacije bliske vlastima

28. jun 2017. Istraživanja
5 min čitanja

Nešto više od četvrtine novca na prošlogodišnjem konkursu novosadske Gradske uprave za zaštitu životne sredine dato je organizacijama koje su nepoznate javnosti i ljudima iz struke, dok su pojedine povezane sa partijama koje su na vlasti u Novom Sadu. S druge strane, Gradska uprava samo ponekad na terenu proverava kako se realizuju ovi projekti, dok ogroman novac odlazi na održavanje raznih javnosti nevidljivih tribina i performansa, pokazalo je istraživanje VOICE-a.

Na prošlogodišnjem konkursu od ukupno dodeljenih 39,45 miliona dinara nešto više od 10,5 miliona otišlo je udruženjima koja su osnovana godinu dana pre konkursa ili u godini kada se konkurisalo za sredstva. Novac na konkursu dobila su ukupno 22 takva udruženja, a više izvora koji se godinama aktivno bave ovom oblašću u civilnom sektoru nisu čuli ni za jednu od tih organizacija.

Sve ove organizacije za realizaciju projekata dobile su skoro jednake sume, koje se kreću od 350.000 do 400.000 dinara.

Među 120 projekata čije je finansiranje odobreno na konkursu, našlo se čak 30 projekata za javnost anonimnih udruženja u čijim statutima se najčešće, pored žaštite životne sredine, navode i druge oblasti rada, kao što su rad sa mladima, rad sa socijalno ugroženim grupama, promocija sporta i zdravog načina života i slično. Osam „fantomskih“ udruženja dobilo je ukupno 16 projekata i time se svrstalo među organizacije koje su dobile najviše novca od grada.

Nijedna od ovih organizacija nema svoju prezentaciju na internetu, a samo dve imaju nalog na društvenim mrežama. Ova udruženja registrovana su na adresama privatnih stanova, a za samo jedno se navodi da se nalazi u lokalu, dok nijedno od ovih udruženja na sajtu Agencije za privredne registre nema istaknut broj telefona ili adresu elektronske pošte.

Šta su građani platili?

U Izveštaju o realizaciji Programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine, koji je nedavno završen, opisani su svi projekti koji su dobili sredstva grada, a u najvećem broju slučajeva „fantomske“ organizacije bavile su se edukacijom dece školskog i predškolskog uzrasta praveći u školama, sportskim klubovima ili vrtićima tribine i edukativne radionice. Pojedine su organizovale tribine za građane u prigradskim naseljima. Osim narativnih i finansijskih izveštaja koje organizacije predaju upravi, praktično ne postoji drugi način da se proveri da li su projekti zaista završeni ili je novac otišao na neku drugu stranu, jer ne postoji eksterni nadzor.

Igor Jezidimirović iz organizacije „Inženjeri životne sredine“, čije projekte finansira gradska uprava, kaže za VOICE da je najveći problem kod konkursa na kom se deli ovoliki novac nepostojanje eksternog monitoringa nad onim što je urađeno na ovim projektima. Kako ističe, za sredstva koja dodeljuje uprava za Sport i omladinu takav monitoring postoji.

„Nedostatak jasnih kriterijuma i bodovne liste za ocenu projektnih predloga, kao i nepostojanje eksternog monitoringa i evaulacije projekata koji su realizovani, najveći je problem konkursa koji je sproveden. U 2017. godini novi saziv uprave u smernicama je uspostavio bodovnu listu, ali je potrebno još dodatno raditi na njenom razvoju i unapređenju, kao i na unapređenju samih obrazaca za pripremu predloga projekata i izveštavanje“, kaže Jezidmirović.

On dodaje da je neophodno i povećanje transparentnosti samog sistema i uključivanje predstavnika zainteresovanih strana u proces donošenja odluka.

Novac dobili i povezani sa partijama

Novi Sad departizacijaMeđu organizacijama koje su dobile najviše novca našlo se udruženje „List 021“ čiji je zastupnik Zlatko Vladimir Nađ. On se na sajtu novosadskog odbora Srpskog pokreta obnove, koji je od skora Pokret obnove Kraljevine Srbije, navodi kao šef Tima za zaštitu životne sredine. Njegovo udruženje dobilo je ukupno 765.000 dinara za dva projekta, a ranije je finansirano i od strane Uprave za socijalnu zaštitu za projekte iz te oblasti.

Jedan projekat bile su tribine za decu od prvog do sedmog razreda osnove škole, koje su – prema izveštaju – održane u Osnovnoj školi „Dositej Obradović“. I drugi projekat koji je dobilo ovo udruženje održan je u istoj školi. Međutim, na sajtu škole nema vesti o održavanju ovih radionica, dok je direktor ove škole Stanimir Paunić ujedno i  predsednik Saveta za obrazovanje, sport i omladinu i šef Tima za obrazovanje gradskog odbora Srpskog pokreta obnove, odnosno Nađov partijski kolega.

Udruženju „Verujem u Novi Sad“, koje je takođe nepoznato javnosti, a koje je i ranije dobijalo sredstva na gradskim konkursima, i to od Uprave za sport i omladinu, odobrena su dva projekta vredna 770.000 dinara. Udruženje je dobilo 380.000 dinara za projekat „Bicikli su potaman“. Kako je opisano u izveštaju, realizovana su dva performansa na najprometnijim raskrsnicima u Novom Sadu kako bi se ukazalo na negativan uticaj vožnje automobila na životnu sredinu. Ni ovog događaja nije bilo u lokalnim medijima, a u izveštaju se ne navodi koje su to raskrsnice gde su održani performansi.

Udruženje samohranih majki i očeva „Proleće“ koje se bavi i zaštitom životne sredine, takođe je dobilo sredstva za dva projekta, i to 750.000 dinara. Kako se navodi u izveštaju oba projekta bila su edukacija đaka osnovnog i školskog uzrasta. I ovo udruženje povezano je sa gradskim odborom Srpskog pokreta obnove, pošto ga je pre sadašnjeg zastupnika Milojka Tolimira vodila Danijela Dudaš, za koju se na sajtu gradskog odbora SPO navodi da je šef Tima za borbu protiv nasilja, a takođe je bila i donatorka SPO.

Uprava: Ponekad lično proveramo

novi-sad-panorama-foto-beta
Novi Sad: Velikodušna lokalna samouprava, ali kako za koga (foto: Beta)

Kako navode u Gradskoj upravi za zaštitu životne sredine, putem Javnog konkursa sufinansirano je 120 programa i projekata iz oblasti zaštite životne sredine koji se odnose na popularizaciju, podsticanje, usmeravanje i jačanje svesti o značaju zaštite životne sredine. Na konkurs su se mogla javiti sva udruženja sa teritorije grada koja u svojim osnivačkim aktima imaju zaštitu životne sredine kao jednu od delatnosti.

Iz uprave navode da je samo jedno udruženje svoje aktivnosti realizovalo bez potrošenog dinara, te da je to udruženje novac vratilo u budžet grada.

„U jednom slučaju, uz izveštaj o realizaciji projekta nije dostavljena odgovarajuća dokumentacija kojom se pravda namenski utrošak prenetih sredstava, pa je Gradska uprava za zaštitu životne sredine, shodno odredbama potpisanog ugovora, uputila obaveštenje udruženju o jednostranom raskidu ugovora, sa zahtevom za povraćaj nenamenski utrošenih sredstava sa pripadajućom zateznom kamatom, koje je izvršilo povraćaj sredstava u Budžet Grada Novog Sada“, kažu u upravi i dodaju da u završnim izveštajima nisu primećene nepravilnosti kod drugih projekata.

U odgovoru uprave navodi se da i da eksterni nadzor nad realizacijom projekata za sada nije predviđen.

„Ova uprava spremna je da u saradnji sa resornim članom Gradskog veća Grada Novog Sada, razmotri i ovu mogućnost, uzimajući u obzir da je za eksterni nadzor neophodno obezbediti dodatna sredstva, kao i kadrovske kapacitete Uprave“, dodaju iz uprave.

Realizacija projekata se, prema njihovim rečima, kontroliše na osnovu završnih izveštaja i priložene dokumentacije, a predstavnici uprave ponekad prisustvuju realizaciji projekata.

Grad Novi Sad inače je velikodušna lokalna samouprava kada je reč o davanju nevladinom sektoru za oblast životne sredine. Tokom 2015. i 2016. godine na obrazovne aktivnosti i jačanje svesti o značaju zaštite životne sredine izdvojeno je po skoro 40 miliona dinara koji su dodeljeni neprofitnim organizacijama.

Prema ovogodišnjem planu na konkursu koji je u toku biće podeljeno 30 miliona dinara. Poređenja radi, republičko Ministarstvo za poljoprivredu i zaštitu životne sredine prošle godine izdvojilo je 20 miliona dinara za finansiranje projekata nevladinog sektora.

Novac koji Grad Novi Sad preko nadležne uprave deli udruženjima dolazi od „Eko dinara“, takse koju plaćaju svi građani i koji se razrezuje po kvadratnom metru stambenog prostora. Ta taksa plaća se preko računa objedinjene naplate, a plaćaju je firme za poslovne prostore. Od skupljenog novca finansira se nevladin sektor, ali i projekti javnih preduzeća koji se tiču zaštite i naupređenja životne sredine, pre svih, projekti na kojima rade JKP „Čistoća“ i JKP „Gradsko zelenilo“.

Miloš Stanić (VOICE)

voice_logo