Skip to main content

Nepoznato iz kojih sredstava Kinezi projektuju i grade novi most u Novom Sadu

04. maj 2022. Analitički članci
9 min čitanja

"Ugovor problematičan i štetan po više osnova"

Autor

"Novinar od 2001. godine. Počeo je u novosadskoj TV produkciji "UrbaNS” koja je, u sklopu ANEM-a, funkcionisala i kao dopisništvo TV B92 iz Beograda. Nakon toga, radio je nekoliko godina u novosadskom "Građanskom listu", i pisao za portale "Autonomija.info", "Magazin Vojvodina" i međuregionalnu agenciju "AIM-ng". Od februara 2017. saradnik VOICE-a. Karikaturista portala "Autonomija.info" od maja 2016. godine. Dobitnik godišnje nagrade NDNV-a 2018. godine za analitičko novinarstvo."

Komercijalni ugovor o izgradnji četvrtog mosta preko Dunava u Novom Sadu i vijadukta kroz stambenu zonu u području Bulevara Evrope, potpisan u martu ove godine, tiče se potpune izgradnje objekta jer su njime obuhvaćeni i projektovanje i izvođenje radova. I dok stručnjaci sa iskustvom na radu na međunarodnim ugovorima za VOICE ocenjuju da je reč o standardnom i profesionalnom ugovoru koji ima sve stavke koje takvi ugovori imaju, aktivisti koji se protive izgradnji planiranog vijadukta i mosta ocenjuju da je ugovor  problematičan iz više aspekata i pun nelogičnosti, kao i da u trenutnim okolnostima nije ni mogao biti potpisan.

Prema tom ugovoru, novi most u Novom Sadu, sa pristupnim saobraćajnicama i vijaduktom na Bulevaru Evrope, koštaće 175,5 miliona evra, a rok za završetak je 31 mesec. Podsetimo, reč je o Komercijalnom ugovoru o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji obilaznice sa mostom preko Dunava, koji je 19. marta u Novom Sadu potpisan od strane ministra građivinarstva i infrastrukture Tomislava Momirovića, v.d. generalnog direktora Koridora Srbije Aleksandra Antića i predstavnika Ambasade Kine u Srbiji Džang Sjaojuana, uz prisustvo premijerke Ane Brnabić i gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića. Reč je o takozvanoj obilaznici oko Novog Sada, koja će sa mostom preko Dunava biti dužine 2.400 metara, a koju će graditi kineska kompanija CRBC (China Road and Bridge Corporation).

SA 130 NA 175,5 MILIONA

Prilikom potpisivanja ugovora saopšteno je i da će ukupna cena radova dostići 175 i po miliona evra. Godinu dana ranije, 10. marta 2021. godine Vučević se na na Instagram profilu „milosvucevic_ gradonacelnik“ pohvalio kako je tog dana održana prva sednica radne grupe za realizaciju projekta izgradnje obilaznice oko Novog Sada i novog mosta, a da će predviđenu vrednost radova, oko 130 miliona evra, pokriti Republika Srbija.

VOICE je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture pitao zbog čega se ugovorena cena toliko razlikuje od prethodno procenjene, a u odgovoru koji je potpisala državna sekretarka tog ministarstva, Biljana Vuksanović, navodi se da ugovorena vrednost obuhvata usluge projektovanja (sva neophodna planska, kao i tehnička dokumentacija, od idejnog projekta do projekta izvedenog stanja) i izvođenje radova na izgradnji obilaznice oko Novog Sada sa mostom preko Dunava i vezom ove obilaznice sa Fruškogorskim koridorom.

„Preliminarna početna cena bila je pretpostavljena i orijantaciona, nije obuhvatala troškove neophodne planske i tehničke dokumentacije, nije bila bazirana na konačnom idejnom rešenju i nije obuhvatala povezivanje ove obilaznice sa Fruškogorskim koridorom“, odgovorila je Vuksanović.

Diplomirani inženjer građevine i projektant železničko-drumskog mosta u Novom Sadu Aleksandar Bojović, za VOICE ocenjuje da je teško odgovoriti na to kako je prvobitna cena na kraju povećana za gotovo trećinu, ukazujući da su nepoznate neposredne okolnosti i da je globalno gledano poslednjih meseci situacija takva da je evidentno izrazito poskupljenje materijala.

SARADNJA S KINOM

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine, na osnovu kojeg je dogovorena i izgradnja četvrtog mosta preko Dunava sa pristupnim saobraćajnicama u Novom Sadu, usvojila je Narodna skupština 30. oktobra 2009, a ukaz o njegovom potvrđivanju potpisao je tadašnji predsednik Republike Boris Tadić 2. novembra.

Naknadno su, tokom 2013. godine usvojena i dva aneksa navedenog sporazuma.

„Mislim da je sada još i pogoršana pošto je dosta armature kod nas, koliko ja znam, dolazilo iz Ukrajine, a sad iz Ukrajine ne može da dođe ništa. Tako da po mom mišljenju sigurno je taj momenat bio jedna od stvari koje su uticale, a ostalo je teško reći“, kaže Bojović. Uz ogradu da nije pravnik niti specijalista za međunarodne ugovore, ali da ima iskustva u radu na takvim projektima, Bojović napominje da su cena i rok pitanja o kojima se ugovorne strane dogovaraju u dužem periodu, te da sa strane nije moguće proceniti šta sve tehnički stoji iza toga.

„Ugovor kao ugovor, meni se bar tako čini, je apsolutno profesionalan i potpun. Nešto detaljnije bi eventualno mogao da kaže pravnik koji je baš specijalista za ovu vrstu ugovora“, dodaje on, uz opasku da je dobro što su korišćena FIDIC pravila ugovaranja i praćenja posla.

PRESKAKANJE KORAKA

Međutim, ugovor pokazuje i da koraci baš nisu išli po redu, „Memorandum o razumevanju o izradi planske i tehničke dokumentacije za projekat izgradnje obilaznice oko Novog Sada sa pristupnim saobraćajnicama i mostom na Dunavu“ potpisan 14. aprila 2021. godine, između istih aktera kao i komercijalni ugovor, dok je plan Generalne regulacije mosta u produžetku Bulevara Evrope u Novom Sadu novosadski parlament usvojio tek dva meseca kasnije – 18. juna iste godine.

Svemu tome je prethodio zaključak Vlade Srbije iz maja 2020. godine, kojim je određeno da se navedeni projekat ima tretirati kao projekat od posebnog značaja za Republiku Srbiju, što znači da će se realizovati prema „posebnim postupcima za linijske infrastrukturne objekte od posebnog značaja za Republiku Srbiju“.

Mesec dana nakon prvog sastanka o kom je svedočio Vučević, 14. aprila 2021. godine potpisan je i pomenuti „Memorandum o razumevanju o izradi planske i tehničke dokumentacije za projekat izgradnje obilaznice oko Novog Sada sa pristupnim saobraćajnicama i mostom na Dunavu“.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdaje zatim 3. februara 2022. godine lokacijske uslove za faznu izgradnju obilaznice i mosta, potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Planom generalne regulacije mosta u produžetku Bulevara Evrope u Novom Sadu („Sl. list grada Novog Sada“, br. 210/2021).

Ograđeno gradilište sa sremske strane, u Sremskoj Kamenici, na trasi mosta pojavilo se 14. marta, da bi dan kasnije gradonačelnik Miloš Vučević za Radio 021 pojasnio da će izgradnja početi na osnovu privremene dozvole.

Tek par dana kasnije, 19. marta 2022. godine, u Novom Sadu dolazi do potpisivanja „Komercijalnog ugovora o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji obilaznice oko Novog Sada sa mostom preko Dunava na državnom putu IIA reda br. 111“, čijim je članom 13 precizirana cena od 175,5 miliona evra, ali bez navođenja detalja o načinima finansiranja njegove izgradnje. Po ugovoru, finansijer radova je Vlada Srbije, investitor „Koridori Srbije“, a izvođač CRBC.

NEJASNO KO JE INVESTITOR

„Projekat se finansira sredstvima iz Ugovora o zajmu između izabrane banke i Republike Srbije i/ili budžeta Republike Srbije i/ili drugih izvora. Cena ugovora je ukupan prihvaćen ugovorni iznos koja podleže korekcijama u skladu sa ugovorom“ stoji u članu 13. Pomenutih 175,5 miliona evra, u skladu sa ugovorom obuhvataju „dobit Izvođača, kao i troškove izrade tehničke i planske dokumentacije, organizacije gradilišta, pripremnih radova, pratećih materijala i opreme, osiguranja i sve ostale zavisne, direktne i indirektne troškove Izvođača“.

„Do obezbeđenja sredstava po osnovu ugovora o zajmu i/ili budžeta Republike Srbije iz stava 1. ovog člana, izvođač radova snosi sve troškove realizacije projekta – predfinansira (troškove izrade tehničke i planske dokumentacije, organizacije gradilišta, pripremnih radova, pratećih materijala i opreme, osiguranja i sve ostale zavisne, direktne i indirektne troškove izvođača).  Kada ugovor o zajmu postane efektivan, odnosno i/ili kada se obezbede sredstva u budžetu Republike Srbije, posebnim Aneksom ovog ugovora će biti definisan način na koji će se vršiti nadoknada sredstava koja je izvođač radova utrošio na realizaciju projekta“, navodi se dalje u istom članu, uz napomenu da će valuta za plaćanja koja vrši Finansijer biti dinar koji će se obračunavati po „zvaničnom srednjem deviznom kursu Narodne banke Srbije na dan overe od strane Nadzora“.

Gradilište novog mosta

U ugovoru se navodi i da prihvaćen ugovorni iznos ne uključuje troškove pribavljanja zemljišta (investitor je odgovoran za pribavljanje zemljišta koje će Izvođaču dati na korišćenje bez naknade za svrhu izvođenja stalnih i privremenih radova, pristup i izgradnju potrebnih objekata izvođača, tokom izvođenja radova); troškova poreza na dodatu vrednost (PDV), dažbina i carina (ako se za neke od njih ispostavi da postoje, snose Finansijer i Investitor).

Član 14. kaže da u slučaju izmenjenih okolnosti i naknadnih radova cena ugovora može biti promenjena uz saglasnost svih strana potpisnica za najviše 10 odsto.

„Naknadni radovi iz stava 1 ovog člana su oni radovi koji nisu uključeni i nisu neophodni za sprovođenje ovog Ugovora i koje finansijer i investitor zahtevaju da obave. Svaka bitna izmena projektne dokumentacije koju zahtevaju finansijer i investitor i sa kojom se složi izvođač, smatraće se naknadnim radovima, a njihova vrednost neće biti veća od 10% od prihvaćenog ugovornog iznosa kumulativno“ precizirano je članom 14.

GDE SU STUDIJE?

U preambuli ugovora pominje se kako je osnovnu dokumentaciju za izradu tog ugovora, između ostalog činio Generalni projekat sa prethodnom studijom opravdanosti novog mosta preko Dunava-Bulevar Evrope u Novom Sadu, a Daniela Stojković ističe da do javnosti nikada nije došla takva studija.

Studija o uticaju na životnu sredinu se nigde ne spominje u ovom ugovoru, što je opet u suprotnosti sa zakonima Republike Srbije. Ono što je takođe problematično je što nigde nema glavnog projekta. U nekoliko članova ovog komercijalnog ugovora se pominje izrada projekta, dok se negde navodi da postoji glavni projekat. Ugovor je pun nejasnoća, kontradiktornosti i naravno štetan je sa nekoliko aspekata po Republiku Srbiju, a posebno po građane Novog Sada“, istakla je Stojković.

Ona je podsetila da je o svim dešavanjima vezanim za most obaveštena Bernska konvencija koja „budno prati šta se radi“, kao i da je za 15. i 16. septembar zakazano saslušanje pred Evropskim savetom, gde će državni organi morati da daju svoj stav po pitanjima na koja je „Svet i Dunav“ ukazao, a koja se tiču ugrožavanja staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta. „Nažalost,  opet će se ispostaviti situacija da ćemo mi kao građani, to jest država Srbija morati da plati debele penale zbog ovoga“, navela je Stojković.

Daniela Stojković, iz organizacije „Svet i Dunav“, koja je u više navrata izražavala neslaganje sa planom izgradnje ovog mosta i prateće infrastrukture i koja je najavila i krivične prijave protiv odgovornih za početak radova na izgradnji mosta, za VOICE ocenjuje da je ugovor problematičan i štetan po više osnova.

„Ugovor je pun nedorečenosti, pun je informacija koje su u sukobu jedna sa drugom, od toga da nam je vrlo nejasno ko je zapravo investitor celog posla. Jer, ovde se spominje neka izabrana banka, mi pretpostavljamo, imajući u vidu međudržavni sporazum između Republike Kine i Srbije, da je u pitanju kineska državna banka, za finansiranje celog posla koji je poveren državnoj kineskoj kompaniji CRBC za koju smo već nekoliko puta utvrdili da se nalazi na crnoj listi Svetske banke kao veoma nepouzdan izvođač, izvođač koji u velikoj meri napravi nepopravljive štete imajući u vidu životnu sredinu“, rekla je Stojković.

„Na crnoj listi Svetske banke kao veoma nepouzdan izvođač“

Ona upozorava i da su rokovi za određene poslove u ugovoru problematični jer još uvek nisu okončana hidro-geološka ispitivanja na levoj obali Dunava, koja se tiču sastava zemljišta na kome će biti postavljen most.

„Ne može istovremeno da se kreće u realizaciju projekta, a da se još uvek rade hidro-geološka istraživanja! Na desnoj obali Dunava postoji agresivna izmena nivelacije, sa gomilom šuta za koji pouzdano znamo da se u proteklih godinu dana tu nanosio iz celog Novog Sada. Ima i jako puno problema vezanih za narušavanje ekološkog koridora, imamo itekako narušavanje zaštićenog staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, a podsećam i na ugrožavanje bezbednosti grada Novog Sada. Dakle, ovaj ugovor je štetan po više osnova“, navodi ona. Stojković kaže i da nikada nije čula za to da izvođač radova može da „uživa u posedu“, na teritoriji na kojoj se izvode radovi.

„To na neki način razjašnjava onu situaciju u Sremskoj Kamenici gde smo se svi uverili da po oznakama koje su na engleskom i kineskom jeziku, izgleda kao da je to deo Kine, sa kineskim putokazima i tako dalje“, istakla je Stojković.

Putokaz na gradilištu

POTPISIVANJE POKRENULO ROKOVE

Ugovorom je precizirano planiranje i izgradnja četiri deonice: Deonica 1 podrazumeva vezu sa državnim putem IIA-119 (mostovska konstrukcija iznad terena) dužine 2400 metara; Deonica 2 je saobraćajnica paralelno ispod mostovske konstrukcije, od raskrsnice sa bulevarom Patrijarha Pavla do raskrsnice sa 1.300 kaplara, dužine 650 metara; Deonicu 3 čine sabirne ulice posle raskrsnice sa ulicom 1.300 Kaplara (ispod mostovske konstrukcije), u dužini od 600 metara; Deonica 4 su rampe denivelisanih raskrsnica u dužini između 160-200 metara. Planirano vreme kompletne izgradnje je 31 mesec, računajući od datuma početka definisanog u članu 53. ugovora

Trenutno teku rokovi za izradu idejnog projekta (IDP), Projekta za građevinsku dozvolu (PGD) , Projekta za izvođenje Deonica 1-4 koji iznose pet meseci od dana potpisivanja Komercijalnog ugovora. A rok za izradu planske dokumentacije, Idejnog rešenja, Idejnog projekta, Projekta za građevinsku dozvolu i Projekta za izvođenje za sve deonice je dvanaest  meseci, računajući od dana potpisivanja Komercijalnog ugovora.

Ulaz na gradilište

Bojović kaže da je rok od 31 mesec za okončanje svih radova realan, ali istovremeno i kratak. Ocenjuje da je izvođač već upoznat sa specifičnostima područja pa ne veruje da tu može da bude problema jer su i klizište sa sremske strane i uopšte teren danas mnogo poznatiji nego u vreme kada je građen Most Slobode.

„To je mnogo manji most nego železničko-drumski most, koji je lučni, tu su mnogo veća opterećenja, veći rasponi, apsolutno je neuporedivo. Pa i Most Slobode sa svojih 350 metara raspona takođe, ovo je manji most, sa manjim rasponima. Naravno, svaka gradnja nije jednostavna, uvek ima nekih tekućih problema, ali ne očekujem da bude nešto što bi ugrozilo i rok i pare“, rekao je Bojović, koji je bio i projektant prilikom rekonstrukcije Mosta Slobode srušenog u NATO bombardovanju.

Sa protesta protiv izgradnje mosta

OBEŠTEĆENJE  I ARBITRAŽA

Član 59. ugovora predviđa obeštećenje za kašnjenje od strane izvođača i to 0,025% (dva i po stotog dela procenta) od ukupne ugovorene cene radova za svaki dan koji protekne između ugovorenog roka za završetak svake od deonica, uz to da ukupni iznos obeštećenja za kašnjenje iz pomenutog stava neće biti veći od 5% od ukupne ugovorene cene.

Na ugovor se primenjuje pravo Republike Srbije, komunikacija se odvija na engleskom i srpskom jeziku, s tim da je merodavan engleski pa se prednost daje ugovoru na engleskom jeziku. Eventualne sporove će rešavati Komisija za rešavanje sporova u koju svaka od ugovornih strana imenuje po jednog člana (ukupno tri). Ukoliko dođe do arbitraže, u skladu sa članom 112. ugovora, spor će se rešavati po Pravilima arbitraže Međunarodne trgovačke komore u Parizu, primenom prava Republike Srbije.

Dalibor Stupar (VOICE)