Skip to main content

Studija slučaja: Iznuda i zelenaštvo u Srbiji

16. dec 2021. Izdvajamo
2 min čitanja

Samo 9,5 odsto građana prijavi slučajeve pa se postavlja pitanje poverenja u institucije

Autori

Miloš Katić i Sanja Kosović

Poštovani čitaoci,

Pred vama je studija slučaja o iznudi i zelenaštvu u Srbiji za period od 2016. i 2020. godine.

Ova publikacija nastala je kao rezultat istraživanja koje je trajalo od maja do novembra 2021. godine, a koje se odnosilo na krivična dela iznude i zelenaštva za period od 2016. do 2020. godine u Srbiji.

Za potrebe izrade studije slučaja autori su poslali zahtev za pristup informacijama od javnog značaja na adrese 59 osnovnih javnih tužilaštva, 66 osnovnih sudova, 25 viših javnih tužilaštva, 25 viših sudova, Tužilaštva za organizovani kriminal i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ukupan broj poslatih zahteva je 177, a odgovori su dobijeni na sve zahteve. U studiji su prikazani osnovni nalazi istraživanja, ali i primeri konkretnih slučajeva koji su se dogodili u pomenutom periodu iz različitih delova Srbije.

Ova publikacija nastala je u cilju identifikovanja slučajeva koji se nalaze u institucijama, kako bi se dobila polazna osnova za dalja istraživanja koja će dovesti do prevencije i veće zaštite građana.

Autori studije slučaja su Miloš Katić i Sanja Kosović, a studiju slučaja možete pročitati na srpskom i na engleskom jeziku.

Oni su se odlučili za istraživanje ove teme imajući u vidu rezultate koje svake godine objavljuje Eurostat, a koji se odnose na prijavljivanje zločina, nasilja i vandalizma, u kojima Srbija beleži konstantan pad.

Imajući u vidu da se svega 9,5 odsto građana odlučuje da prijavi slučajeve zločina, nasilja i vandalizma, postavlja se pitanje poverenja u institucije od strane građana, preventivnog delovanja i edukacije od strane države.

Upravo zbog toga, autori su izdvojili nekoliko preporuka koje mogu doprineti minimiziranju činjenja ovog krivičnog dela i pomoći oštećenim osobama:

• Neophodno je uvesti elektronsku evidenciju prijava krivičnog dela i krivičnih prijava u svim nadležnim institucijama (Policijske uprave, osnovna i viša javna tužilaštva, osnovni i viši sudovi, itd.)

• Neophodno je unaprediti i standardizovati softvere za evidentiranje krivičnih dela kako bi svi sadržali precizne demografske podatke o učiniocima i oštećenim licima, a koji će omogućiti strateško planiranje prevencije i programa za redukovanje ova dva krivična dela

• Obezbediti lako dostupno sredstvo za prijavu ova dva krivična dela u vidu telefonske linije

• Obezbediti stručnu psihološku pomoć oštećenim licima od momenta prijave krivičnog dela

• Sprovesti edukativnu kampanju u koju bi bili uključeni predstavnici nadležnih institucija (Ministarstva unutrašnjih poslova, tužilaštva…) i prestavnici civilnog sektora, a u cilju prevencije ova dva krivična dela. Poseban akcenat staviti na edukaciju mladih o najčešćim oblicima ova dva krivična dela, lokacijama i profilima osoba koja ih mogu regrutovati ili oštetiti.

Objavljivanje publikacije podržala je Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala kroz Fond za otpornost.

Miloš Katić i Sanja Kosović (VOICE)