U Federaciji BiH inicirane prve ANTI-SLAPP odredbe u regionu

Ukoliko bude usvojen Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica Federacije Bosne i Hercegovine, koji intenzivno zagovara Udruženje „Aarhus centar u BiH“ sa nekoliko EKO HUB-ova, to bi značilo da bi na snagu stupile i prve ANTI-SLAPP odrebe u BiH i regionu.

Trenutno je u toku prikupljanje potpisa građana za upućivanje inicijative za usvajanje ovog zakona u parlamentarnu proceduru, a vode se i razgovori sa strankama u Federaciji koje bi ga podržale.

„Ako građani i aktivisti zalažu svoje vrijeme, zdravlje i čak živote da riješe neki problem u društvu, najmanje što im se može pružiti zauzvrat jeste osnovna zaštita, koja trenutno ne postoji u zakonima, bar ne u ovoj formi“, kazala je, u razgovoru za Autonomiju Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja „Aarhus centar u BiH“.

Ona je dodala da je osnovna ideja zakonskog rješenja koji predlažu zaštititi građane, aktiviste i medije unutar jednog zakona koji se direktno veže za samu participaciju građana u postupcima odlučivanja, a to je građanska inicijativa.

„Smatramo da je to najprirodniji zakonski okvir za ANTI-SLAPP, naročito jer se unutar ovog Zakona veže pojam aktivizma, građanske incijative i zaštite građana i aktivista kao jedna cjelina. Istovremeno, na taj način se predstavlja zakonodavcu logika nužnosti zaštite građana i aktivista kako od SLAPP-a tako i od fizičkog/psihičkog nasilja“, kazala je Veljović.

„Kao primjer bih navela da je trenutni zakonski okvir slično tome kao da za zaustavljanje požara pošaljete vatrogasca bez propisne opreme. Jasno je da će takav vatrogasac biti izložen vatri i otrpiti mnoge posljedice, bez obzira na njegovu/njenu herojsku i srčanu motivaciju da požar zaustavi i spasi po mogućnosti ugrožene osobe po cijenu svog života“, slikovito je objasnila.

Na sličan način mnogi građani i aktivisti gase požare društvenih problema u BiH, ali rijetko ko im pritekne u pomoć u kontekstu liječenja rana koje su nastale zbog njihove akcije. U „Aarhus centru u BiH“ smatraju da je to neprihvatljivo i da se na taj način ograničava građanski aktivizam na kojem počiva jedno demokratsko društvo.

„Srca aktivista su ta koja gase požare društvenih nepravdi u BiH, i naša je dužnost zaštititi ih“, istakla je izvršna direktorica „Aarhus centra u BiH“.

Za odbacivanje SLAPP-a u prvom čitanju

Osnovni ciljevi Nacrta zakona koji se zagovara jesu donijeti jasna pravila o načinu pripreme građanske inicijative i načinu prikupljanja potpisa građana/ki, te pružiti zaštitne mehanizme građanima i aktivistima koji nastoje pokrenuti diskusiju o pitanjima javnih interesa.

U Republici Srpskoj postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, dok isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona. Međutim, ono što ne postoji ni u Federaciji BiH ni u Republici Srpskoj jesu upravo zaštitni mehanizmi za građane i aktiviste koji su uključeni u rješavanju društvenih problema.

ANTI- SLAPP je zaštitni mehanizam za sve one koji su na udaru SLAPP tužbi (eng. Strategic Lawsuit Against Public Participation ili strateška tužba protiv javnog djelovanja), koje su sve brojnije i usmjerene protiv onih građana, aktivista i medija, koji ukazuju na probleme, koruptivne radnje i nastoje riješiti pitanja od društvenog i javnog interesa.

Anti-SLAPP ima za cilj da spriječi npr. moćnike da koriste sudove i potencijalne prijetnje tužbom kako bi zastrašili ljude koji se bore za svoja ugrožena prava i interese društva.

Efikasan zaštitni mehanizam bi bile ANTI-SLAPP odredbe, jer, prema riječima aktivista i novinara, SLAPP tužbe se decidno usmjeravaju protiv njih tako da ih se optereti troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike, učešća u građanskim inicijativama, iskazivanja mišljenja o određenoj temi i organizovanja građanskih aktivnosti.

Emina Veljović pojašnjava da je najvažni aspekt ANTI- SLAPP odredbe koju oni zagovaraju mogućnost ranog odbacivanja SLAPP-a od strane suda, na prvom čitanju tzv. „first review“, gdje se prebacuje teret dokazivanja na tužioca da je došlo do ugrožavanja njegovog/njenog prava. A taj teret dokazivanja je visok.

U članu 6. Nacrta zakona, koji je pripremio „Aarhus centar u BiH“, stoji da tuženi ima pravo podnijeti prijedlog za rano odbacivanje SLAPP-a nadležnom sudu u FBiH u roku od 30 dana od dana zaprimanja SLAPP-a. Ako prijedlog za rano odbacivanje SLAPP-a nadležni sud rješenjem uvaži, sam SLAPP će se odbaciti kao da ne postoji pravni interes tužioca za podnošenje SLAPP-a. U tom slučaju će sve troškove parničnog postupka pokretanja SLAPP-a snositi tužitelj.

„ANTI-SLAPP odredbe koje zagovaramo pripremili smo po uzoru na Kanadu, SAD i jednim dijelom po uzoru na Direktivu EU o ANTI-SLAPP-u koja je još uvijek u nacrtu“, navela je Veljovićeva.

Sličan zakon će zagovarati i u Republici Srpskoj

Vizija je, navode iz „Aarhus centra u BiH“, u narednom periodu sličan zakon zagovarati i u Republici Srpskoj.

„Sa kolegama iz Centra za životnu sredinu namjeravamo sličnu inicijativu pokrenuti i u Republici Srpskoj u narednom periodu. Naime, kriminalizacija klevete je težak udar i otvara široka vrata SLAPP-u na način da se građanima RS oduzelo i ono malo pravne zaštite koju su imali u odnosu na građanski aktivizam. Slijedeći gore naveden primjer, sa kriminaliziranom klevetom, to je kao da ste vatrogasca oslijepili te ga takvog, bez ikakve opreme poslali da gasi požar i još ga naružili zašto se žali na nedostatak opreme“, ističe Emina Veljović.

Dodaje da Nacrt zakona za koji se zalažu nudi mnoge inovacije, a pored ANTI-SLAPP-a i kaznenih odredbi, takođe nudi definiciju ko je aktivista/kinja u cilju naglašavanja značaja aktivnosti koje te osobe pružaju i koji, kao takvi, zavrijeđuju pravo zaštite.

Ulična akcija za potpise

Zakon o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica Federacije Bosne i Hercegovine je u fazi zagovaranja, a od 19. septembra 2023. „Aarhus centar“ zajedno sa drugim NVO i EKO HUB-ovima, sprovodi uličnu kampanju u cilju prikupljanja potpisa podrške građana/ki.

Nataša Mazalica, projektna koordinatorica u „Association Greenways“, podržava uvođenje ANTI-SLAPP odredbi i ističe da pokušaja zastrašivanja putem pravnih mehanizama u BiH ima sve više upravo iz razloga što i dalje u oba entiteta ne postoje adekvatni zakoni koji bi zaštitili građane i aktiviste, te se suprotstavljena strana vrlo lako i često odlučuje na tuženje.

Ona se nada će se raditi na harmonizaciji zakona u oba entiteta s obzirom da se po prvi put na ovim prostorima uvodi ANTI-LAPP odredba koja će omogućiti pravnu zaštitu građana/aktivista na adekvatan način.

„U RS je trenutno na snazi Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske kojim su regulisana prava građana za udruživanje i učešće u donošenju odluka. U svom domenu on predstavlja dobar alat koji građani mogu da upotrijebe ako žele inicirati neke promjene, jer omogućava određen nivo uticaja i djelovanja na promjene zakonskih akata na nivou RS ili opština. Međutim, suštinski ne pruža zaštitu građanima, aktivistima i istraživačkim medijima u situacijama kada se aktivno suprotstavljaju štetnim projektima u životnoj sredini“, ukazala je Mazalica za naš portal.

SLAPP tužbe, istakla je ona, predstavljaju nesrazmjernu pravnu borbu između, najčešće investitora koji se bave eksploatacijom prirodnih resursa i lokalnog stanovništva, odnosno svih nadalje uključenih aktera u procesu borbe protiv istih.

„Imamo slučaj Sare Tuševljak i Sunčice Kovačević koje su tokom svog zalaganja za zaštitu Kasindolske rijeke postale tužena lica od strane investitora i to za vrijeme dok su bile studentkinje. Situacije u kojima finansijski nadmoćnija strana ima pravo da tuži fizičko lice zbog npr. ukazivanja na propuste tokom izdavanja ekoloških dozvola i javnog protivljenja, je nešto što se po svaku cijenu treba izbjeći, odnosno pravno regulisati. Ovo je primjer ostalim građanima i aktivistima da, ukoliko žele da učestvuju u donošenju odluka u vezi sa eksploatacijom prirodnih bogatstava, zapravo nemaju pravo da javno kažu svoje mišljenje ili se aktivno zalažu za transparentnost u postupcima i za poštovanje pravnih regulativa iz ove oblasti“, ocijenila je Nataša Mazalica.

Političari trebaju slušati građane, a ne „nedodirljive„

Usvajanje ovog zakona ne podržavaju samo aktivisti, već i oni političari/ke, koji se, doduše među rijetkima, bore i glasno govore porotiv koruptivnih i nelegalnih radnji, te podržavaju građanski aktivizam kao važnu kariku demokratije, a među njima je Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

„Aposlutno sam upoznata sa Nacrtom zakona, mi smo imali par sastanaka, uključili smo i pravnike u Našoj stranci, koji su takođe dali doprinos, i nudimo se na raspolaganje, naravno ukoliko Aarhus odluči, da ga mi nosimo u procedure, zajedno sa koalicionim partnerima, ili pojedinačno, u zavisnosti kako se dogovorimo“, kazala nam je Klarićeva.

Smatra da su ANTI-SLAPP odredbe i zakon jedan od načina borbe protiv pritisaka, SLAPP tužbi i zastrašivanja građana, aktivista i predstavnika medija.

„Nikako se ne smiju zastrašivati ljudi, a na taj način se praktično guši građanska inicijativa, koja je tek krenula nekako u punom jeku u Bosni i Hercegovini, dešavaju se demokratske promjene, konačno građani vide svoju ulogu i počinju da koriste različite mehanizme za komunikaciju svojih zahtjeva, da se udružuju, pogotovo kad imamo veći broj istomišljenika koji traže svoja prava na različitim mjestima i onda se se udružuju. Nikada zastrašivanja nisu prihvatljiva, a posebno ne kada su želje građana i njihovi zahtjevi artikulisani na vrlo jasan i precizan način“, poručila je Klarićeva.

Nažalost, smatra ova zastupnica, degradirana je pozicija političara u posljednjih 30 godina, određen broj političara se otuđio od građana, a njihova glavna uloga je upravo artikulacija želja građana u parlamentu, jer ih građani i biraju. Važno je da građani komuniciraju sa političarima, a ne da političari budu od njih otuđeni.

Istakla je da je zato važno vratiti povjerenje u politiku i da je to jedini način „da se počnu sjeći noge ovog sistema hobotnice, koji radi samo za pojedince“.

Priznala je da je i sama doživjela zastrašivanje, ali da je to nije spriječilo da nastavi dalje raditi.

„Znate kada vi u parlamentu, kao i građani na svojim obalama rijeka ili u svojim naseljima, govorite i iznosite svoje zahtjeve, mi se direktno borimo protiv onih koji su duboko zaglibili u korupciju i koji su, na neki način, zbog svojih čvrstih veza prema određenim političarima u vlasti, postali ‘nedodirljivi’. Njima je do sada, na neki način, išlo bez većih problema, a kada vas osjećaju kao smetnje, onda putem verbalne prijetnje, SLAPP tužbe ili drugih načina nastoje da vas zastraše da zaustavite svoje aktivnosti u traženju prava“, rekla je zastupnica Naše stranke.

Poručila je i da joj je zaista stalo da pruži podršku svim hrabrim ljudima koji su odlučili da stanu u odbranu i sebe i drugih od tih pojedinaca koji su se osilili i koji veoma puno koriste i sistem i budžetska sredstva za lične interese, a ne interese društva.

„Jako je važno da nađemo mehanizme da im se zajednički odupremo. Mi ne smijemo kao građani to dozvoliti, zaboraviti, odustati… Udružiti se je važno, te nastaviti tu borbu, jer ne govorimo nešto što nije tačno, tražimo pravdu i da se ispoštuje zakon. Nema razloga da se plašimo jer radimo ono što je ispravno“, istakla je Klarićeva.

Vesna Iliktarević (Autonomija, naslovna fotografija: Aarhus centar)

“Stavovi izraženi u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Evropskog fonda za Balkan”

Ovaj projekat je dobitnik nagrade EDI Community Choices Award, koju su podržali Ministarstvo spoljnih poslova SR Nemačke i EFB, saradnja čiji je domaćin Mreža evropskih fondacija.