Skip to main content

Bara Petrinci: Da li će ikada biti sanirano jedno od najvećih mrestilišta riba?

28. feb 2023. Analitički članci
5 min čitanja

Dozvole istekle, šljunkara i dalje radi

Jedno od najvećih prirodnih mrestilišta riba u Vojvodini i Srbiji – bara Petrinci kraj Belegiša, praktično je uništena.

To je učinilo preduzeće Dunav transport doo, koje posluje bez validnih vodnih uslova i vodne dozvole.

Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine naložila je Dunav transportu da do 31. decembra 2022. godine izmesti postrojenje za separaciju peska i šljunka sa sadašnje lokacije koja je neposredno uz baru Petrinci.

Naloženo im je i da započnu radove na sanaciji i rekultivaciji devastiranog područja sa rokom završetka do 1. marta 2023.

U preduzeću Dunav transport 100 odsto udela ima Karin komerc MD doo iz Veternika.

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode (Zavod) su za VOICE rekli da je rešenje pokrajinskog inspektora za zaštitu životne sredine i dalje na snazi.

Rekli su i da je Dunav transport doo, odnosno Karin komerc MD doo, konačno izradio tehnički valjan projekat sanacije i rekultivacije bare Petrinci.

U Zavodu ovaj korak vide kao dobar znak, a razgovore sa predstavnicima Karin komerca ocenjuju kao konstruktivne, svesni da rok koji je inspektor naložio ponovo neće biti ispoštovan.

Projektnom dokumentacijom je predviđeno da rok za demontažu i uklanjanje separacije i za realizaciju projekta sanacije i rekultivacije celokupnog prostora bude 1. mart 2024. godine.

To se odnosi i na deo koji je u prethodnom periodu korišćen za deponovanje, separaciju i prodaju građevinskih agregata, i devastirani dep ekološki značajnog područja.

Količina nataloženog materijala koju treba ukloniti iz bare Petrinci iznosi 14.224 kubnih metara.

Sa prostora nekadašnje male bare, koji je sada peskom nasuti plato površine 12.500 kvadratnih metara kvadratnih, biće uklonjen sav separisani građevinski materijal.

On je u oktobru 2022. godine iznosio preko 42.000 kubnih metara.

S obzirom na to da je Karin komerc MD nedavno podneo zahtev za još jedno eksploataciono polje na delu Dunava kod Starih Banovaca, postoji mogućnost da će nastaviti sa deponovanjem na lokaciji predviđenoj za sanaciju.

U projektu rekultivacije bare Petrinci o takvoj mogućnosti nema reči.

Nakon uklanjanja separisanog materijala, biće uklanjen plato na kojem je deponovan materijal, do kote bare Petrinci.

Prema sadašnjim geodetskim merenjima, razlika u nivoima bare i platoa je 2,9 metara.

Za potpuni oporavak bare Petrinci ključan će biti novi kanal širine minimum 25 metara.

On će, prema projektu, biti iskopan nizvodno u odnosu na tok Dunava, pod uglom od 45 stepeni.

Njegovo dno će biti iznad kote dna izmuljene bare Petrinci, da bi se usporilo isticanje vode iz bare prilikom niskog vodostaja Dunava.

Uz stari očišćen i prošireni kanal, obezbediće se kruženje sveže vode, što će barsku vodu snabdeti za njen ekosistem neophodnim kiseonikom.

Nakon sanacije, pristupiće se biološkoj rekultivaciji, sadnjom drvoreda bele topole i bele vrbe duž pristupnog puta.

Na preostalom terenu će doći do samorekultivacije autohtonim sortama biljnih vrsta.

Obrazloženje za ovakav izbor leži u činjenici da se predmetni prostor nalazi u obuhvatu ekološki značajnih područja: Koviljski rit, Fruška gora i Dunavski lesni odsek.

To samo po sebi podrazumeva prekrivenost autohtonim vrstama.

Dozvole istekle, šljunkara i dalje radi

Prema poslednjim informacijama koje je VOICE dobio, započeti su radovi na izgradnji kanala, ali postrojenje separacije još uvek nije izmešteno.

Šljunkara i dalje radi uobičajeno, iako preduzeće Dunav transport doo od vodnih akata neophodnih da bi po zakonima uopšte moglo da bude aktivni privredni subjekt u oblasti eksploatacije rečnih agregata ne poseduje sve.

Poseduje vodne uslove iz 2013. godine (rok važenja pet godina), vodnu dozvolu iz 2017. godine (rok važenja pet godina).

Takođe, privremena građevinska dozvola, izdata 2015. od strane Odeljenja za urbanizam Opštine Stara Pazova, istekla je 2018. godine.

Vodne uslove je 2013. godine Dunav transport dobio od JVP Vode Vojvodine nakon što je samoinicijativno proširio radni plato i izgradio separaciju šljunka sa pratećim objektima.

Ovim dokumentom je određeno, između ostalog, da Dunav transport doo redovno meri kvalitet ispuštenih voda.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine kažu da Dunav transport doo ni jednom nije dostavio izveštaj o analizi otpadnih voda.

Osim toga, Dunav transport je bio u obavezi da pre isteka važnosti vodnih uslova obnovi postupak za dobijanje novih.

Važnost prethodnih uslova je istekla u julu 2018. godine.

Vodnu dozvolu je Dunav transport doo pribavio 2017. godine od JVP Vode Vojvodine, jer katastarske parcele na kojima se nalazi šljunkara spadaju u vodno zemljište.

Dozvola se izdaje za vodne delatnosti u smislu zaštite voda od zagađivanja i održavanju obaloutvrde.

Važnost vodne dozvole je istekla u decembru 2022. godine i u toku je njeno produženje.

To znači da Dunav transport nije blagovremeno – dva meseca ranije, podneo zahtev za produženje.

Kako je VOICE ranije pisao, JVP Vode Vojvodine imovinsko-pravne odnose sa Dunav trasnportom doo regulišu putem ugovora o vansudskom poravnanju.

Naime, zbog nedonošenja Plana o postavljanju objekata za deponovanje i separaciju rečnih agregata, što je obaveza staropazovačke Opštine, Dunav transport ne poseduje odobrenje za obavljanje lučke delatnosti, što je osnov za zaključenje ugovora o zakupu vodnog zemljišta.

Od izvora iz Karin komerca MD doo nezvanično saznajemo da Vodama Vojvodine u izvesnom smislu odgovara ovako neuređena situacija sa Dunav transportom.

Prema tim navodima, oni jednom godišnje izađu na teren, izvrše geodetsko snimanje zauzetog vodnog zemljišta šljunkare koja se drastično proširilo u odnosu na površine koje su prethodno izdatim vodnim uslovima uzete u obzir, i naplate zakup po faktičkom stanju.

Od JVP Vode Vojvodine VOICE pak saznaje da su kroz formu ugovora o vansudskom poravnanju pronašli način da naplate zakup.

Naime, većina lokalnih samouprava na teritoriji Vojvodine nije donela Plan o postavljanju objektata za deponovanje i separaciju rečnih agregata.

S jedne strane su institucije koje produžavanjem rokova ili neadekvatnim postupanjem omogućavaju privrednim subjektima da rade bez dozvola.

Slede institucije koje ne ispunjavaju svoje obaveze po pitanju donošenja akata kojima se uređuju određene oblasti.

Kao i institucije koje parcijalnim tumačenjima zakonskih uredbi iznalaze načine da funkcionišu, preduzeća koja eksploatišu prirodne resurse to čine praktično nekontrolisano.

I to je opšta slika.

Svesni takve situacije, u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode su postavili cilj da bara Petrinci mora biti rekultivisana.

Zbog toga će već u narednim danima izaći na teren, da provere dokle se stiglo sa projektom predviđenim radovima i aktivnostima na sanaciji nekadašnjeg prirodnog mrestilišta, jednog od najvećih u Srbiji.

Gordana Momčilović Ilić (VOICE)