Skip to main content

Beljanski: Isticanje Šešeljeve slike na fasadi može se uzeti kao nedopušten način delovanja stranke

18. maj 2022. Analitički članci
7 min čitanja

Da li bi takvo delovanje moglo biti zabranjeno?

Autor

"Novinar od 2001. godine. Počeo je u novosadskoj TV produkciji "UrbaNS” koja je, u sklopu ANEM-a, funkcionisala i kao dopisništvo TV B92 iz Beograda. Nakon toga, radio je nekoliko godina u novosadskom "Građanskom listu", i pisao za portale "Autonomija.info", "Magazin Vojvodina" i međuregionalnu agenciju "AIM-ng". Od februara 2017. saradnik VOICE-a. Karikaturista portala "Autonomija.info" od maja 2016. godine. Dobitnik godišnje nagrade NDNV-a 2018. godine za analitičko novinarstvo."

Pano sa likom Vojislava Šešelja, koji već više od decenije visi na fasadi zgrade u kojoj su prostorije Srpske radikalne stranke u centru Novog Sada, predstavlja veliki problem za grad kako zbog činjenice da je reč o osobi osuđenoj za zločine protiv čovečnosti i međunarodnog prava, tako i zbog toga što je Novi Sad ove godine Evropska prestonica kulture, upozorio je za Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE) advokat Slobodan Beljanski. On je ocenio da se u ovom slučaju postavlja pitanje da li je reč o jednom od vidova delovanja političke stranke, kao i da li bi takvo delovanje moglo biti zabranjeno.

Podsetimo, na četvorospratnici u širem centru Novom Sada, nadomak zgrade Pokrajinske vlade i Dunavskog parka, godinama stoji pano sa fotografijom predsednika SRS Vojislava Šešelja u megalomanskom formatu.

A nakon ruske agresije na Ukrajinu, od početka aprila ove godine društvo mu prave fotografija predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, kao i zastave jednostrano proglašenih Narodnih republika Lugansk i Donjeck te Ruske Federacije.

Ovaj Šešeljev lik na panou bio je i svojevrsna metaforička slika Novog Sada kao kadar iza bine na kojoj se odvijala ceremonija svečanog otvaranja Evropske prestonice kultute 2022.

„NEOBIČNO JE ŠTO SE TO TOLERIŠE VIŠE OD DECENIJE“

 „U ovom slučaju, mi sad imamo situaciju da je istaknuta slika osobe koja je osuđena za zločine protiv čovečnosti i međunarodnog prava i da su načinom izvršenja tog krivičnog dela pogođene i određene nacionalne zajednice iz Srbije. U nekom širem smislu, to bi se moglo shvatiti kao delovanje stranke koje je na štetu dobrih nacionalnih odnosa i koje može da povređuje politička ili nacionalna osećanja nekih zajednica i grupacija“,ukazao je Beljanski.

On je naveo da prema važećem zakonu u Srbiji partija može biti osnovana ukoliko deluje u skladu sa Ustavom i zakonom i ako to njeno delovanje nije usmereno na kršenje zajamčenih ljudskih ili manjinskih prava ili na podsticanje i izazivanje rasne, nacionalne i verske netrpeljivosti i mržnje.

„Dakle, ako jeste na to usmereno, onda čak dolazi u obzir i mogućnost zabrane rada takve političke stranke od strane Ustavnog suda ili na predlog ovlašćenog  predlagača“, istakao je Beljanski, dodavši da se u konkretnom slučaju isticanje Šešeljeve slike može uzeti kao način delovanja stranke koji ne bi bio dopušten.

„Teško je naći propis u Krivičnom zakoniku, osim krivičnog dela izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje, i to u njegovom osnovnom obliku a ne u kvalifikovanom, onom koje ostavlja teške posledice, teško je naći neko drugo krivično delo po kome bi to bilo zabranjeno“, kazao je Beljanski, uz opasku da bi se svakako ovakav postupak mogao kvalifikovati kao neprimeren, a po moralnim kriterijumima i apsolutno nedopušten.

Slobodan Beljanski: Način delovanja stranke koji ne bi bio dopušten. (Foto: N1/screenshot)

Neobično je to što se to toleriše više od jedne decenije, ne znam tačno od kada, ali znam da je to bilo još u vreme kada su demokrate bile na vlasti i nisu ništa preduzimale u tom pogledu, pa se nastavilo, razume se, i sve do današnjeg dana“, napomenuo je on.

Beljanski je napomenuo i da u ovom slučaju nema veze da li je u pitanju imovina grada ili privatna svojina.

„Postavlja se pitanje da li je takva poruka dopuštena ili nije dopuštena. To je stvar koja bi izazvala pravne polemike i sigurno ne bi bilo jedinstvenih stavova od strane pravnika šta to predstavlja, ali jedna od mogućih varijanti u tumačenju je i ovo što sam ja izneo“, zaključio je Beljanski.

Pomenuti prostor (zgrada), inače, pripada Gradu Novom Sadu i Srpska radikalna stranka je, kao i većina stranaka, samo njegov zakupac. U skladu sa odlukom Skupštine grada, političke partije prostore u vlasništvu grada iznajmljuju po simboličnim, neekonomskim cenama.

Prema odluci, koja je poslednji put menjana decembra 2021. godine, detaljno je propisan način i kriterijumi izdavanja prostora u zakup, a političke partije imaju ozbiljne benefite u tom procesu. Na primeru radikala i pomenute zgrade sa Šešeljem na fasadi to izgleda ovako – 1003 kvadratna metra za 510 evra mesečno.

POVLAŠĆENI ZAKUPCI CELE ZGRADE OD 2005. GODINE

Naime, prema podacima Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove, koja je nadležna za izdavanje prostora, Srpska radikalna stranka po prvi put je u taj objekat ušla još 2005. godine (kada jegradonačelnica bila Maja Gojković). Ugovor je potpisan 25. februara 2005. godine sa tadašnjim JP „Poslovni prostor“, i po njemu je radikalima na korišćenje dat poslovni prostor kojim raspolaže Grad Novi Sad u poslovnoj zoni 01, na Bulevaru Mihajla Pupina 18, površine od 980,83 m2. Navodi se da se pomenuti prostor sastoji od prizemlja, četiri sprata i podruma, a cena zakupa regulisana je članom 3. Ugovora.

„Za korišćenje zakupljenog poslovnog prostora Zakupac se obavezuje da plaća zakupninu čija je visina utvrđena u iznosu od 46,00 boda po m2 mesečno, što ukupno iznosi 45.188,18 boda mesečno. Vrednost boda u momentu donošenja Odluke Upravnog odbora JP „Poslovni prostor“ broj: 03-606/2002-1 od 24. 02. 2005. godine iznosi 1,46 dinara“, stoji u tom prvom ugovoru koji su potpisali radikali. To u tom momentu iznosi 65.872,54 dinara, odnosno 818 evra (srednja vrednost evra za dan 25. februar 2005. godine iznosila je 80,52 dinara, po kursu Narodne banke Srbije).

Aneks ovog ugovora potpisan je 14. septembra 2009. godine (kada jegradonačelnik Igor Pavličić) i njime je, između ostalog, povećana površina pomenutog prostora sa 980,83 na 1003,21 kvadratna metra, bez detalja odakle tih dodatnih 22 i kusur m2. Uz povećanje prostora, radikalima sledi smanjenje cene zakupa pošto se ona članom 2. aneksa ona utvrđuje na 23 boda po kvadratu, ali se ne precizira kolika je vrednost boda u dinarima.Ukoliko je ista kao u prethodnom ugovoru, radikali onda od septembra 2009. godine za taj prostor plaćaju 23,073,83 boda, odnosno 33.687,79 dinara iliti 360,33 evra po tadašnjem srednjem kursu NBS (93,49 dinara za jedan evro).

Rešenjem Gradskog veća grada Novog Sada broj 46-2/2021-550-II od 31. maja 2021. godine, vrednost boda iznosi 2,59 dinara. To zakup povećava na 59.761, 21 dinara (oko 510 evra).

U Upravi za VOICE potvrđuju da je prethodni ugovor o zakupu istekao 31. decembra 2021 i da je „u toku postupak obnove, odnosno zaključenje novog ugovora o zakupu za predmetni poslovni prostor“.

A u tom prethodnom ugovoru, potpisanom još 21. januara 2019. godine, zakupnina je takođe iznosila 23 boda po kvadratu, dok je vrednost boda već tada bila 2,59 dinara. Tako da po toj računici, SRS celu 2019, 2020, 2021. i dosadašnji deo 2022. godine plaća zakup od pomenutih 510 evra. Takođe, u tom ugovoru je, članom 5. konstatovano da je zakupnina plaćena sve do kraja njegovog važenja, odnosno do 31.12.2021. godine.

Inače, u tom kraju Novog Sada, u oglasima za nekretnine, nije moguće naći ni približno ovako povoljan poslovni prostor.

Veliki je raspon cena, ali i u odnosu na najjeftiniji bi se moglo reći da su radikali povlašćeni, odnosno da grad trpi značajnu štetu. Tako se, na primer, na Bulevaru Mihajla Pupina 1 izdaje poslovni prostor po sličnoj ceni koju plaćaju radikali – 520 evra, ali reč je o 104, a ne 1004 kvadrata. Dva i po puta manji prostor od onog kojim raspolažu radikali, površine 344 m2, u istoj ulici izdaje se za 3.900 evra.

„Reč je o prostoru koji se sastoji od tri nivoa: prizemlja veličine 140 m2, podruma od 120 m2 i galerija koju čine tri kancelarije, kuhinja i kupatilo. Moguć je i dogovor oko cene, a izdaje se isključivo na duži period“, stoji u oglasu za pomenuti prostor.

U obližnjoj ulici Vase Stajića situacija je gotovo identična – poslovni prostor od 175 kvadrata izdaje se za 1.200 evra. U istoj ulici, u novoj zgradi i nenamešten, prostor od 95 kvadrata košta 900 evra, a identičnu sumu treba izdvojiti i za kancelariju od 100 kvadrata u obližnjoj zgradi stare gradnje.

U centru Novog Sada možete iznajmiti i poslovni prostor od 300 kvadrata za 2.500 evra.

„Prostor poseduje centralni deo kao jedan open space prostor i 5 odvojenih prostorija, manji kuhinjski deo i jedan sanitarni čvor. U dvorišnom delu krilo kuće sa dve prostorije i podrum cca 50m2“, stoji u oglasu bez navođenja tačne adrese.

A samo malo dalje od zgrade sa koje se smeši Šešelj, na Keju, možete iznajmiti lokal od 74 kvadrata za 1.000 evra ili drugi od 240 kvadrata za 3.250 evra.

Nije jeftino ni na obodima centra: Podbara – 100 m2 za 650 evra, Bulevar oslobođenja – 52 kvadrata za 450 evra, Spens – 600 kvadrata za 6.000 evra ili Sajmište – 226 kvadrata za 3390 evra.

Naravno, ovde su u pitanju komercijalni ugovori kakve stranke ne zaključuju. Ipak, kada se pogleda pomenuta Odluka, jasno je da bi grad prihodovao značajno više sredstava za prostore u svom vlasništvu ukoliko zakupci ne bi bile političke partije.

I DUGOVANJA UPRKOS POVLAŠĆENOM POLOŽAJU

Iako su stranke, kao što se može videti, ozbiljno potpomognute niskim cenama zakupa, čest je slučaj da se ni on ne plaća mesecima, čak i godinama.

Prema podacima Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove, SRS trenutno nema dugovanja na ime zakupa za predmetni poslovni prostor, ali su 2015. godine „Poslovnom prostoru“ dugovali 1,88 miliona, a prema podacima koje je 2017. godine VOICE-u dostavila Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove, radikali su 25. septembra 2017. godine u potpunosti izmirili svoj dug koji je u tom trenutku iznosio 645.421,16 dinara.

Međutim, dug od 1,88 miliona, u momentu kada mesečni zakup iznosi nepunih 400 evra, znači da na vreme nije plaćeno oko 40 mesečnih kirija.

Dodajmo i da je, prema izveštaju Gradske izborne komisije, na parlamentarnim izborima održanim 3. aprila ove godine, od 331.602 upisna birača u Novom Sadu na glasanje izašlo 62,5 odsto, odnosno 207.225. Od toga, svoj glas radikalima je dalo svega 4.918 Novosađana, što čini 2,4 procenta glasova i SRS smešta ispod cenzusa i van parlamenta.

Dalibor Stupar (VOICE)