Skip to main content

Književnici Radulovići i višestruki sukobi interesa

29. apr 2022. Istraživanja
3 min čitanja

Porodica Radulović važi za uglednu književnu porodicu – Selimir Radulović je poznati književnik i upravnik Biblioteke Matice srpske, njegov stariji sin Andrej je pesnik i pisac, a mlađi Stefan osnivač i direktor izdavačke kuće Fondacija „Grupa sever“. Ipak, nije sve tako poetično: VOICE otkriva da su Radulovići preko pomenute Fondacije u višestrukim sukobima interesa.

Fondacija „Grupa sever“ je izdavačka kuća čiji je osnivač pomenuti Stefan Radulović. Ova izdavačka kuća osnovana je kao fondacija 2016. godine u Novom Sadu, u stanu koji je u vlasništvu Selimira Radulovića, pokazalo je istraživanje VOICE-a. Iz godine u godine prihod fondacije je rastao. Tokom 2019. i 2020. godine Fondacija „Grupa sever“ prihodavala je više od dva miliona dinara, pokazuju podaci NGO Analyzera. Prihod se najčešće slivao preko gradskih konkursa za sufinansiranje književnih projekata. No, „Grupa sever“ je prihodovala i od Gradske biblioteke Novog Sada.

Tako se, recimo, 2018. godine „Grupa sever“ našla na spisku izdavačkih kuća od kojih je putem javnih nabavki Gradska biblioteka kupovala knjige. Fondacija Stefana Radulovića tada je prihodovala skromnih 37.800 dinara. Ipak, skroman prihod ili ne, on je dodeljen po modelu sukoba interesa. Kako VOICE otkriva, te 2018. godine u komisiji za nabavku knjiga Gradske biblioteke bio je niko drugi do Andrej Radulović, Stefanov brat.

Gradska biblioteka Novi Sad (foto: Wikimedia)

I u 2020. godini „Grupa sever“ je dobijala poslove od Gradske biblioteke. Tada je za nabavku knjiga ova fondacija dobila 70.000 dinara a u komisiji za javne nabavke bio je takođe Andrej Radulović. Tokom 2021. godine „Grupa sever“ je od biblioteke preko javnih nabavki prihodovala ukupno više od 200.000 dinara, ovaj put bez Andreja Radulovića u komisiji.

Andrej Radulović je, kako se navodi na sajtu Fondacije „Grupa sever“, i jedan od urednika u ovoj izdavačkoj kući. Takođe, u njegovoj biografiji na pomenutom sajtu piše i da je zaposlen u Gradskoj biblioteci od 2016. godine, što je i sam istakao i na svom Fejsbuk profilu.

Selimir Radulović kao direktor Sterijinog pozorja  

Mediji su 2013. godine preneli vest da je uredništvo pozorišnog časopisa “Scena” podnelo kolektivnu ostavku: Darinka Nikolić, Svetislav Jovanov, Aleksandar Milosavljević, Miroslav Miki Radonjić, Maja Pelević i Milan Marković.

U pismu upućenom tadašnjem direktoru Sterijinog pozorja Selimiru Raduloviću navedeni potpisnici su naveli da ostavku podnose zbog “neuobičajenog mešanja uprave Sterijinog pozorja u uređivačka pitanja” časopisa.

Iste, 2013. godine, sarajevska rediteljka Selma Spahićobavestila je direkciju Sterijinog pozorja da povlači svoju predstavu „Grebanje ili Kako se ubila moja baka“ iz takmičarske selekcije, u znak protesta zbog najave da će Pozorje otvoriti reditelj Emir Kusturica.

“Izborom Emira Kusturice za osobu koja će svečano otvoriti ovogodišnji festival jasno ste nam dali do znanja koji je vaš stav. Festival koji ukaže takvu čast Emiru Kusturici ideološki se jasno opredjeljuje, pristaje na nacionalističku retoriku i daje joj legitimitet. Na takvom festivalu ne želim da učestvujem”, poručila je tada Selma Spahić.

Radulović je direktor Pozorja bio od kraja 2012. do polovine 2016. godine. I u vreme Miloševićevog režima, Selimir Radulović je ostvario zavidnu karijeru: Od 1990. do 1992. bio je sekretar Pokrajinskog fonda kulture, a od 1992. do 1997. direktor Kulturnog centra Novog Sada. Predsednik Društva književnika Vojvodine bio je od 1997. do 2000.

Ova izdavačka kuća objavila je knjige nekih od poznatih domaćih pisaca poput Matije Bećkovića, Rajka Petrova Noga, ali i samog Selimira Radulovića, Stefanovog i Andrejevog oca.

VOICE je ovim povodom kontaktirao Gradsku biblioteku u Novom Sadu od kojih nismo dobili odgovore.

Od Grada Novog Sada za tri godine dobili preko milion dinara

U periodu od 2019. do 2021. godine, fondacija „Grupa Sever“, je putem gradskih konkursa za finansiranje projekata u oblasti izdavaštva prihodovala 1,13 miliona dinara.

Preko Konkursa za dodelu sredstava projektima u oblasti književnosti raspisanom 2019. godine, fondacija je za potrebe objavljivanja knjige Rajka Petrova Noga „Izabrane i nove pesme“ prihodovala 150 hiljada dinara. Istu svotu novca dobila je i za objavljivanje knjiga Vladike Jovana Purića „Bog,čovek, otkrovenja“ i zbirke poezije Dragana Jovanovića Danilova „Izabrane i nove pesme“.

U 2020. godini, grad Novi Sad je preko sličnog konkursa ovoj fondaciji dodelio po 90 000 dinara za objavljivanje knjiga Gordane Đilas „Opraštanje“, i Oleane Plančak Sakač „Između dve obale“, dok je za potrebe izrade drugog izdanja knjige Ivana Negroširca „Istraga predaka“, ova fondacija dobila 200 000 dinara.

Tokom istog konkursa raspisanog prošle godine, fondacija je dobila novac za tri različita projekta – 80 000 dinara za projekat „Savremena srpska kultura, književnost i nastava u kontekstu Biblije“, 80 000 dinara za knjigu Nortopa Fraja „Moć reči“, i 140 000 dinara za Izabrana dela Migela de Unamuna.

VOICE nije dobio odgovore na pitanja upućena Selimiru Raduloviću.

Petar Alimpijević i Aleksandar Bugarin (VOICE, naslovna foto: N1)