Skip to main content

Korupcija, mito i nepotizam postali sastavni dio kulture na Zapadnom Balkanu

04. Maj 2021. by Ekipa VOICE Aktuelno
3 min čitanja

Korupcija, mito i nepotizam su postali sastavni dio kulture na Zapadnom Balkanu, posebno kada su u pitanju javna uprava, zdravstvo ili obrazovanje.

Navodi se to, između ostalog, u posljednjim izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), čiji su autori Uglješa Ugi Zvekić, Sunčana Roksandić te šest drugih stručnjaka za antikorupcijsko civilno društvo iz regije.

Na samitu u Londonu 2018. godine vlade zemalja Zapadnog Balkana obavezale su se na borbu protiv korupcije u okviru “Berlinskog procesa”, inicijative usmjerene na jačanje regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana. Ujedno, inicijativa bi trebala pomoći integraciji ovog nerazvijenog dijela Evrope u bogatu Evropsku uniju.

Ali, tri godine kasnije izvještaj GI-TOC-a, koji prati koliko dobro vlade ispunjavaju svoje obveze preuzete Berlinskim procesom navodi da iako Zapadni Balkan bilježi napredak u pogledu antikorupcijskih strategija, zakonodavstva i formiranja infrastrukture, još uvijek nema dosljedne i odlučne provedbe tih strategija.

U izvještaju se navodi – obećanja o borbi protiv korupcije nisu dobro poznata u regiji i kao takva ne shvataju se ozbiljno.

Građani također koriste mito

Pojedinci, grupe i vlade zemalja Zapadnog Balkana i dalje su upleteni u brojne nezakonite radnje, uključujući neregularno finansiranje političkih stranaka i izbora, prevare u postupcima javnih nabavki i privatizaciji, i brojne druge nezakonitosti. Izvještaj također navodi da pravosuđa predmete često istražuju selektivno.

Ambasador Uglješa Zvekić, savjetnik pri GI-TOC-u i profesor na univerzitetima u Rimu i Milanu, rekao je da neki građani u zemljama Zapadnog Balkana također koriste mito u sopstvenu korist da bi i sami izigrali propise i ostvarili prava koja im ne pripadaju. Neki građani pak koriste podmićivanje, kako bi na lakši, brži i efikasniji način ostvarili ono na šta zapravo imaju pravo ali je javna birokratija loše organizovana ili spora.

„Dakle, vrlo često podmićivanje je rezultat lošeg rada javne birokratije ili ograničenih mogućnosti pristupa kvalitetnim javnim uslugama npr. u zdravstvu“, rekao je Zvekić za Al Jazeeru.

„Nepotizam pri zapošljavanju u javnoj administraciji je dosta raširena pojava na Balkanu a kako je javna administracija još uvek na Balkanu najveći poslodavac i kako takvo zaposlenje i dalje pruža nešto veći stepen sigurnosti u plati, penziji i ostalim socijalnim pravima, to ne iznenađuje da je podmićivanje ili ‘na vezu’ vrlo čest metod ostvarivanja aspiracija umesto transparentnog sistema zasnovanog na dokazanim vrednostima ili tzv. meritokratija“.

U nas [na Balkanu], dodao je Zvekić, umjesto ‘nulte tolerancije’ protiv korupciji postoji izražena tolerancija korupcije.

„To se podjednako odnosi kako na ‘konvencionaknu’ korupciju tako i na ‘organizovanu’ korupciji. Ovu prvu neki građani ne samo što tolerišu već štaviše, kao sto smo rekli, i aktivno koriste. To je već viši stepen odnošenja spram korupcije – dakle, nije reč samo o ‘toleranciji’ već štaviše o aktivnom korišćenju korupcije u sopstvenu dobit“.

Prema Zvekiću, takav kulturni obrazac na Balkanu ima svoje duboke istorijske i političke korijene. Dosadašnji režimi su se malo tome suprotstavljali znajući vrlo dobro da su dio tog sistema i da je ta vrsta režimske tolerancije konvencionalne korupcije dio kupovine lojalnosti i potpore osvajanja ili ostajanja na vlasti.

„Na Zapadnom Balkanu skoro da nema zakona koji jasno uvodi princip ‘nulte tolerancije’ u javnoj administraciji i pružanju javnih usluga: od komunalnih službi preko zdravstva, penzija i školstva. ‘Kupovina diploma’ je dosta proširena pojava na Balkanu kako u državnim tako i u privatnim obrazovnim ustanovama a to je onaj deo ‘nulte tolerancije’ koji bi trebalo da bude ‘najčistiji’ i da uči mlade naraštaje o ‘nultoj toleranciji’“.

Balkan nije iznimka

Uz brojne inovacije zemlje na Zapadnom Balkanu se mogu razviti u korist svih svojih stanovnika, ali to neće biti moguće ako je organizirana korupcija ta koja vlada, kaže Sunčana Roksandić, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem uz kazneno pravo i gospodarsko kazneno pravo studente podučava i tranzicijskoj pravdi.

„Ne možemo reći da je korupcija jedino fenomen država u regiji, jer to također nije točno. U svakoj državi imamo primjera da je također i trgovačko društvo involvirano koje dolazi izvan država regije, odnosno izvan pojedine države. I tako je u cijelom svijetu“, rekla je Roksandić.

„No, kada ta korupcija, posebno korupcija koja je sustavna i širokorasprostranjena postane organizirana do te mjere da je bez nje nemoguće funkcionirati i obavljati bilo koji ozbiljan posao problem je zaista enorman. Dakle, vjerujem da države u regiji mogu zaista postići napredak u svim poljima i razvijati se vrlo brzo uz bojne inovacije i očuvanje svojih komparativnih prednosti u korist svih svojih stanovnika, ali to neće biti moguće ako je organizirana korupcija ta koja vlada“.

Zvekić je ipak optimističan, barem u jednom dijelu. Vjeruje da je određenim mjerama kontrole i kvalitetnog menadžmenta u javnoj upravi moguće vrlo efikasno sniziti prag tolerancije ka “nultoj” tački.

„To je daleko teže učiniti kada je reč o ‘organizovanoj korupciji’ gde su interesi i profiti daleko viši a akteri daleko moćniji i naravno daleko bolje organizovani da preduprete kontrolu nad korupcijom. Da bi se smanjila ‘organizovana korupcija’ potrebni su veliki i radikalni zaseci u ekonomsko/finansijskom, političkom kao i kriminalnom establišment na Balkanu. Ni to nije nemoguće postići. Potrebna je antikorupcijska mobilizacija civilnog društva i inteligencije. To je važan proces ne samo protiv korupcije već iznad svega na kulturnom planu i na planu demokratizacije političkih odnosa i procesa svuda na Balkanu. Potrebno je ozbiljna i sistemska moralna, kulturna i politička prosvećenost“, kaže Zvekić.

Ključni nalazi izvještaja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala bit će predstavljeni na online panel diskusiji 6. maja.

(Al Jazeera Balkans)