‘Mi smo bile brutalno napadnute, investitori moraju snositi odgovornost za svoje postupke’

Nakon nekoliko opomena i tri tužbe, Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak, aktivistice za zaštitu rijeka, primile su, početkom novembra, novu opomenu pred tužbu. Poručuju da neće odustati od borbe da zaštite Kasindolsku rijeku i njenu, još uvijek, pitku vodu.

Sunčicina i Sarina borba za Kasindolsku rijeku, koja izvire na Jahorini, većim dijelom svoga toka teče kroz netaknutu prirodu i ulijeva se u rijeku Željeznicu, počela je 2020. godine i još traje.

Od tada ove dvije mlade aktivistice upozoravaju na nepravilnosti i neregularnosti prilikom izvođenja radova na izgradnji mini hidroelektrana (MHE) i traže da se njihova izgradnja obustavi.

A da radovi uništavaju i rijeku i okolnu prirodu bilo je vidljivo golim okom svim stanovnicima ovog kraja koji su primijetili da se voda Kasindolske rijeke zamućuje i da gubi vodostaj.

„I mi smo na sve to pokušali ukazati: da su posječene velike količine šume visoke zaštitne vrijednosti, da su se pojavili odroni, da posječena stabla nisu odložena kako treba, a to je utvrdio i republički inspektor nakon što je izašao na teren. I onda se u novembru 2021. godine rijeka izlizla i poplavila kuće u Istočnoj Ilidži. Ja tu živim više od 15 godina i ništa slično do tada nisam doživjela. Sara je, u jednom intervjuu koji je tada dala, podsjetila na odrone, na posječena i nepropisno odložena stabla iznad kojih se akumulisala voda, a odlučile smo poslati i otvoreno pismo tadašnjoj ministrici za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenki Golić i tražiti da obustavi radove na gradnji MHE. I to je bio povod za prvu opomenu koju nam je investitor Green Invest / BUK d.o.o. poslao preko svoje advokatske kancelarije. Optužili su nas da mi njih krivimo za poplavu, iako mi to uopšte nismo izjavile“, ispričala je za Autonomiju, Sunčica Kovačević, aktivista i članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH i Fondacije ACT – Atelje za društvene promjene.

Ubrzo potom, tačnije u januaru 2022., uslijedile su i prve tužbe protiv Sunčice i njene kolegice Sare Tuševljak.

„Prije toga dobile smo poziv od investitora da se nađemo sa njim. I mi smo naivno mislile da je to dobra prilika da stranom investitoru objasnimo šta se dešava. Ali i taj razgovor je bio vid zastrašivanja i vid pritiska na nas da odsustanemo od naše borbe za rijeku“, ispričala je Sunčica.

Protiv Sunčice i Sare podnijete su tri tužbe. U slučaju Sare su dvije tužbe objedinjene u jedan predmet sa odštetnim zahtjevom od 10.000 BAM (5000 EUR), dok je u slučaju Sunčice iznos odštetnog zahtjeva 5000 BAM (2500 EUR), na šta treba dodati i sudske i troškove advokata.

„Obje tužbe su klasične SLAPP tužbe koje se sve više koriste da se zastraše i ućutkaju aktivisti i novinari. Do sada smo imali dva pripremna ročišta, a datum glavne rasprave se još ne zna. Još uvijek nemamo datum. Sudija je usvojila zahtjev tužitelja da se u postupak uključe tri vještaka, meteorolog, šumar i građevinar, koji treba da utvrde da li su MHE mogle izazvati poplave! Ovo je potpuno besmisleno, jer uopšte nismo izjavile da su MHE izazvale poplave“, ističe Sunčica.

Dvije mlade aktivistice su, nakon što su dobile prve tužbe, bile zatečene, ali i emotivno i psihički pogođene. Zbog anskioznosti i nespavanja krenule su na terapiju, i onda su uvidjele da su tužbe, iako tek pokrenute, već postigle svoj cilj.

„Umjesto da se bavimo rijekom, počele smo se baviti same sobom. A to je i cilj ovakvih tužbi. Onda smo odlučile da nastavimo i da, kad već mi ne smijemo pričati, da organizujemo izložbu fotografija i da slike Kasindolske rijeke kako je izgledala nekad i kako izgleda sada, kada su došle mašine i počelo krčenje šume, pričaju umjesto nas. I onda je stigla nova opomena pred tužbu u kojoj navode da će iskoristiti sva pravna sredstava protiv nas“, isitče Sunčica.

Dodaje da su se i UN specijalni izvjestitelji u svojim izvještajima referisali upravo na ovaj prijeteći ton opomene.

Posljednja opomena stigla im je 4. novembra ove godine, u kojoj se advokat investitora poziva na tekst objavljen na portalu Valter za koji ni Sunčica ni Sara nisu bile intervjuisane.

Na pitanje ko su im saveznici u njihovoj borbi, Sunčica kaže da su to, prije svega, ljudi iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, zatim organizacije kao što su Fondacija ACT i Arhuus centar, ali i strane organizacije i koalicije poput Amnesty Interantional, Ured UN za ljudska prava u BiH i CASE (Koalicija za borbu protiv SLAPP u Evropi).

„Jako je važno da postoji ta sigurnosna mreža i da znate da nećete ostati sami. Teško je izboriti se sa ovim sistemom i SLAPP tužbama, gdje smo sa jedne strane mi, a sa druge investitor koji ima destine miliona investicija uloženih u obnovljive izvore energije. Mi svi da se spojimo, ne bismo imali ni 5% njihovog budžeta. A nije lako naći ni adovakata koji razumije problematiku i mehanizam funkcionisanja SLAPP tužbi, od kojih su mnoge prošle ispod radara. Nemamo dovoljno pobjeda na terenu koje bi destimulisale investitore i političare da koriste ovakva sredstva“, kaže Sunčica.

Sugeriše da se mora paralelno raditi i na jačanju mreža i na novim zakonskim rješenjima koja bi, još u pripremnoj fazi postupka, omogućila odbacivanje tužbi za koje se procijeni da imaju karakteristike SLAPP-a.

NagradaMreže za izgradnju mira BIH

Na Međunarodni dan mira, 21. Septembar 2023, Mreža za izgradnju mira BIH dodijelila je po jedanaesti put mirovne nagrade “Goran Bubalo”, dok je specijalna nagrada dodijeljena Lejli Kusturici, Sari Tuševljak i Sunčici Kovačević za borbu protiv ekološkog nasilja i zaštite prirode.

“Nama, kao mladim ljudima, ova nagrada je samo još jedna potvrda za naš rad. Svjesni smo da bez ekološke pravde nema ni društvene pravde. Drago nam je što možemo dati svoj doprinos u odbrani možda najvažnije vrijednosti koju imamo, a to je prirodno bogatstvo. Svjedoci smo da su ekološke borbe ujedinile ljude u Bosni i Hercegovini i regionu i više nego neke druge i na to smo jako ponosne“ kazale su dobitnice Specijalne nagrade.

„Mi smo bile brutalno napadnute, iako smo iza sebe imale i rješenja inspektora o obustavi gradnje MHE, i poništavanje izdatih ekoloških dozvola, ali i više od 2000 potpisa građana koji su zatražili obustavljanje gradnje mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. I upravo zbog svog tog zastrašivanja i pritisaka, mi smo odlučile da ne odustanemo, jer ovo što mi radimo, ne radimo zbog nekog svog ličnog interesa, nego da odbranimo jedino ono što imamo, a to su naše rijeke koje gubimo svaki dan zbog investitora i njihovih interesa. Oni moraju snositi odgovornost za svoje postupke“, istakla je Sunčica.

Ona je poručila da projekti izgradnje mini hidroelektrana nisu ni na koji način pravedni, ni finansijski, ni ekološki, ni društveno, jer javnost nije na adekvatan način uključena u procese odlučivanja o ovim investicionim zahvatima i planovima.

Od tri planirane male hidroelektrane, jedna je izgrađena i puštena u pogon 2018. godine – MHE Podivič, dok je, zbog poništenih ekoloških dozvola i građevinske dozvole, privremeno zaustavljena izgradnja druge dvije mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci.

„Podaci ministarstva energetike i rudarstva iz 2021. kažu da je investitor Green Invest / BUK d.o.o. na ime koncesije uplatio oko 12.500 BAM, što je 3,1% od njegovog prihoda od MHE. To znači da je imao prihod od oko 400.000 BAM. To je i finansijska nepravda prema lokalnoj zajednici koja, ne samo da gubi rijeku, nego gubi rijeku koja je planirana za zaštitu kao zaštićeni prirodni predio i u kojoj su istraživači u septembru ove godine našli dvije vrste, jednu ribu i jednu žabu, koje su indikatori čiste i pitke vode, koja prijeti da nestane. Ovakve rijeke su bogatstvo koje ne smijemo izgubiti, naročito ne radi projekata koji ne mogu biti strateški interes ni države, ni lokalnih zajednica, nego pojedinaca koji profitiraju na štetu prirode i ljudi“, upozorila je Sunčica Kovačević.

Dragana Dardić (Autonomija, naslovna fotografija: Robert Oroz)

“Stavovi izraženi u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Evropskog fonda za Balkan”

Ovaj projekat je dobitnik nagrade EDI Community Choices Award, koju su podržali Ministarstvo spoljnih poslova SR Nemačke i EFB, saradnja čiji je domaćin Mreža evropskih fondacija.