Moćnici protiv ekoloških aktivista: Optužili su me da sam kriva zbog pada njihovih dionica na berzi

Ekološki aktivisti u Bosni i Hercegovini zadnjih godina se sve češće suočavaju s neosnovanim optužbama. Javna kritika se pokušava utišati tužbama za klevetu kojima je jedina svrha zastrašivanje i cenzura. Upravo to je ključni alat za prepoznavanje ovih strateških tužbi protiv javnog djelovanja (SLAPP).

Fokus SLAPP tužbi je na dugotrajnom i iscrpljujućem pravosudnom postupku, a ne na samom ishodu. Svrha postupka strateških tužbi je gušenje slobode izražavanja, javne kritike, te finansijski i psihički iscrpiti tuženu osobu s ciljem samocenzure.

Oni koji se koriste ovim tužbama su ljudi na poziciji moći i tajkuni s jakim političkim vezama, a tuženi su najčešće novinari i aktivisti.

Očiti primjer SLAPP tužbe je slučaj ekološke aktivistice iz bosanskohercegovačke opštine Jezero, Amele Šabić Ahmečković.

Zbog njenog aktivizma za očuvanje prirode i suprotstavljanja geološkim istraživanjima, koja za cilj imaju eksploataciju teških ruda što bi moglo dovesti do uništavanja prirode i zagađenja u ovoj maloj opštini, kompanija „Lykos Balkans Metals” tužila je Šabić Ahmečković za klevetu.

„To je bilo prvi put da sam dobila neku tužbu i bila sam jako nervozna. Zapitala sam se da l’ je moguće. Moja porodica se takođe uplašila, jer su mislili da sam napravila neki prekršaj. Ni u jednom momentu nisam nikog uvrijedila niti nešto slagala u svojim javnim istupima“, navodi za Autonomiju Šabić Ahmečković.

Gdje može jedan običan civil da ugrozi veliku kompaniju?

Tek nakon iščitavanja tužbe i razgovora s advokaticom shvatila je da je tužena s ciljem da bi je zastrašili i da bi se povukla.

„To sam shvatila kao neku vrstu pritiska, pošto sam izgleda previše pričala i negodovala zbog stanja u kojem smo se mi nalazili. Oni su u tužbi naveli da sam ja njima, malo je i smiješno ovo, kriva zbog pada njihovih dionica na berzi i tu su mi odredili tarifu od četiri hiljade konvertibilnih maraka odštete. Gdje može jedan običan civil da ugrozi australijsku kompaniju i sve njene odjele?“, pita se Šabić Ahmečković.

Da je tužba koju je ova aktivistica dobila klasična SLAPP tužba, objasnila nam je i advokatica Jovana Kisin Zagajac koja je i bila punomoćnik tužene u ovom slučaju.

„Tužba podignuta protiv Amele Šabić Ahmečković predstavlja školski primjer SLAPP tužbe. Amela je ekološka aktivistica, pisala je o temama od javnog interesa, ekološkim problemima koji pogađaju sredinu u kojoj živi i zbog toga je ‘kažnjena’ tužbom za navodnu klevetu. Apsolutno ništa u tužbi nije upućivalo na klevetu, a čim je tužilac zaprimio odgovor od punomoćnika tužene povukao je tužbu, vjerovatno svjestan da je tužena angažovala stručnu pomoć i da montirani tužbeni zahtjev neće proći na sudu. Nažalost, naš zakon ni dalje ne prepoznaje zaštitu od SLAPP tužbe niti mogućnost naknade štete, iako je Amela zbog navedenog postupka pretrpjela nematerijalnu štetu“, napominje za Autonomiju Kisin Zagajac.

Građani strahuju od velikog zagađenja

Prije godinu dana na području opštine Jezero, kompanija “Lykos Balkans Metals”, posredstvom svoje podružnice “SNK metali” d.o.o. Bijeljina, počela je s geološkim istraživanjima na okolnim planinama.

Mještani su odmah po dolasku mašina bili protiv iskopavanja. Najviše su zabrinuti da bi nakon istraživanja moglo doći i do otvaranja rudnika iz kojeg bi se većina otpadnih voda slivala u rijeku Plivu, te odrona s planine Otomalj koja je vulkanskog porijekla.

Ekolozi su konstatovali da su istraživanjem ugroženi svi mještani sliva rijeke Plive i njenih pritoka, a samim tim i Plivsko jezero, te i rijeka Vrbas u koju se Pliva uliva.

Geološka istraživanja se odnose na minerale bakra, barita, olova, cinka, srebra, no aktivisti i građani strahuju da se istražuju rude teških metala kao što su kobalt i litijum, i da bi rudarenje ovih ruda dovelo do velikog zagađenja.

Istraživanja su počela bez da su obavijestili mještane i lokalnu zajednicu.

Lokalni parlament Jezera je nakon negodovanja građana jednoglasno podržao zaključke kojim su tražili prekid geoloških istraživanja na teritoriji opštine.

No, Ministarstvo energetike i rudarstva RS je u junu ove godine odobrilo produženje istraživanja.

Kompanija “LYKOS Balkan Metals” d.o.o. sa sjedištem u Bijeljini, podružnica je australske firme “LYKOS Metals Limited”. Krajem 2021. godine uvrštena je na Australijsku berzu (ASX).

Dozvolu za geološka istraživanja u Bosni i Hercegovini dobili su na području opština Doboj, Mrkonjić Grad, dio opštine Jezero i Šipovo, kao i opštine Čajniče.

Iako je bilo jasno da su navedene tvrdnje u tužbi teško dokazive, ipak joj nije bilo svejedno. Usljed stresa koji se odrazio na njeno zdravstveno stanje, Šabić Ahmečković je podvrgnuta operativnom zahvatu.

„Strah od suđenja je postojao. Kada sam dobila tužbu, ja sam se jako loše osjećala. Poslije svih tih dešavanja ja sam i oko operisala. Imala sam stresnu situaciju zbog koje mi se povisio očni pritisak, vjerovatno od straha i onda mi je pukao kapilar. Operacija me koštala skoro i koliko je iznosila tražena odšteta u tužbi“, priča Amela Šabić Ahmečković.

Potrebno je izmijeniti zakonske propise

Premda je tužba povučena, postavlja se pitanje kako bi cijeli sudski proces uticao na tuženu osobu, s obzirom na to da neke tužbe mogu trajati i godinama.

Pravnici napominju da je porast broja SLAPP tužbi u Bosni i Hercegovinu već uočljiv, međutim još nema mehanizama kako da se na adekvatan način tretiraju, jer bosanskohercegovački zakonodavni okvir ne poznaje pojam SLAPP tužbi, tako da se ona tretira kao i bilo koja druga tužba, odnosno kao legitimno i zakonito pravno sredstvo.

Jovana Kisin Zagajac napominje da bez zakonodavnog okvira pravosuđe ne može mnogo toga uraditi u ovom pitanju.

„Sudovi ne mogu ići izvan zakonskog okvira čak i ako je i kada je postupajući sudija svjestan da se radi o SLAPP tužbi. On je i tada obavezan tužbu poslati na odgovor i zakazati pripremno ročište i ročište za glavnu raspravu“, navodi Kisin Zagajac i dodaje da bi se na odgovarajući način nosili s ovim tužbama mora se izmijeniti zakonodavni okvir.

„Da bismo se borili protiv SLAPP tužbi potrebno je izmijeniti zakonske propise na način da se u praksi SLAPP tužba može zakonski identifikovati pri samom ispitivanju tužbe, jer je vrijeme ključno. Ukoliko se tužiocu da isuviše vremena i procesnih radnji na raspolaganje, on samim procesom ostvaruje svoj cilj, bez obzira na ishod parnice. Stvaranje zakonske mogućnosti da sud već pri prvoj radnji ocjene tužbe, ukoliko zaključi da se radi o očigledno neosnovanom tužbenom zahtjevu, zatraži od tužioca osnaživanje tvrdnji dokazima uz prijetnju odbacivanja tužbe, znatno bi uticao na smanjenje efekta koji SLAPP tužbe imaju. Mogućnost anti-SLAPP protivtužbe i zakonski osnov za naknadu štete takođe bi bio od koristi“, ističe advokatica.

Da bi se na prvo čitanje prepoznalo da je u pitanju SLAPP tužba, ona mora da sadrži određene elemente koji ju kao takvu određuju.

„SLAPP tužbe često se baziraju na neosnovanom tužbenom zahtjevu, onom koji nije potkrijepljen činjenicama i dokazima već počiva na čistoj špekulaciji ili netačnim tvrdnjama. Predmet tužbenih zahtjeva najčešće je zaštita od klevete, koju navodno tuženi iznosi i širi i time šteti ugledu i časti tužioca. Često se ističe i povreda privatnosti, koju je jako teško dokazati. Navodi zbog kojih se tuženi progoni najčešće su iz oblasti javnog interesa – ekološki aktivizam, političke afere i koruptivne radnje, pronevjere i slično. Ove tužbe skoro pa uvijek u zahtjevu potražuju novčanu naknadu za navodnu štetu koja je pričinjena, iako ta šteta može biti minimalna ili nepostojeća. Ključni element SLAPP tužbi je namjera zastrašivanja ili obeshrabrivanja tuženih strana od daljeg izražavanja svojih stavova ili učestvovanja u javnom diskursu“, objašnjava Kisin Zagajac.

Pritisak na tužene i širu javnost

Uopšte rečeno, radi se o zloupotrebi prava.

„SLAPP tužbe i predstavljaju zloupotrebu prava na pravno sredstvo, lažno optužujući tuženu stranu da je svojim djelovanjem zloupotrijebila pravo slobode govora, istraživanja, socijalne angažovanosti i slično“, potvrđuje Kisin Zagajac.

Konkretne korake da se sistematski i institucionalno pristupi SLAPP tužbama inicirali su aktivisti iz Aarhus centra u BiH. U toku je kampanju za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista u FBiH koji u prijedlogu predviđa i ANTI-SLAPP i kaznene odredbe.

Pored toga što ove vrste tužbi stvaraju pritisak na tuženu osobu, one posredno utiču i na širu javnost.

Svakom ko se otvoreno angažuje u odbrani javnog dobra na ovaj način se poručuje da je moguće da i on/a bude pod pritiscima.

Aktivistica Amela Šabić Ahmečković je nastavila da bude aktivna na zaštiti prirode u Jezeru, ali kako navodi, neki od aktivista su to prestali da rade ili čak prešli na „drugu stranu“, što pokazuje kakav jak uticaj imaju ove strateške tužbe.

Jelena Jevđenić (Autonomija, naslovna ilustracija: Pixabay)

“Stavovi izraženi u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Evropskog fonda za Balkan”

Ovaj projekat je dobitnik nagrade EDI Community Choices Award, koju su podržali Ministarstvo spoljnih poslova SR Nemačke i EFB, saradnja čiji je domaćin Mreža evropskih fondacija.