Skip to main content

Nova Izborna pravila Sindikata EPS-a: Borba za milijardu dinara

26. nov 2017. Istraživanja
7 min čitanja

Autor

Darko Šper, urednik u Centralnom desku Radio televizije Vojvodina (pre toga dve godine urednik Web portala RTV). U Novinskoj agenciji Beta radio je od 2001. do 2013. godine. Kao novinar radi od 1995. godine u Radiju Zrenjanin. Radio je kao novinar-dopisnik u Dnevnom listu "Blic" (1997); Dnevnom listu „Glas Javnosti“ (1997-1999); Radiju B92 (1997-1999); Građanskom listu (2001- 2005); Radiju „Kojot“ (2001 - 2005); ANEMu (2001 - 2005); i Super televiziji (2006 - 2009). Povremeno, od sredine 2005. godine, sarađivao je sa Balkanskom istraživačkom mrežom novinara (Balkan Investigative Reporting Network - www.balkaninsight.com) izveštavajući iz Vojvodine. Tokom 2008. godine učestvovao je sa još nekoliko kolega iz Srbije u zajedničkom projektu NUNS-ovog Centra za istraživačko novinarstvo i u tom periodu objavio tekst o korupciji u pravosuđu Srbije. Dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo u okviru projekta Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) "Mediji i lokalne samouprave". Kao novinar Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra jedan od dobitnika Nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Srbiji za 2015. godinu.

Na izborima za Sindikat EPS-a i 18 sindikalnih organizacija mogu učestvovati samo jedinstvene izborne liste, a svi kandidati moraju da potpišu svojevrsne blanko ostavke. Sindikati ODS Beograd i ODS Elektrovojvodina nisu prihvatili nova izborna pravila. A ko pobedi na sindikalnim izborima, smeši mu se godišnji budžet od milijardu dinara!

Sindikat radnika Elektroprivrede Srbije (EPS) usvojio je krajem septembra nova Izborna pravila koja predviđaju da se na decembarskim izborima mogu kandidovati isključivo jedinstvene izborne liste. To će nosiocu pobedničke liste omogućiti da po sopstvenom nahođenju smenjuje sve izabrane kandidate i na njihova mesta imenuje nove.

U dokumentu u čiji posed je došao Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE), najsporniji je deo u kom piše “da nosilac liste potpisuje sporazum sa svakim od kandidata kojim se određuje tačan naziv, nosilac i redosled kandidata na jedinstvenoj listi”, što praktično znači da svaki kandidat sa nosiocem jedinstvene liste potpisuje svojevrsnu blanko ostavku.

U dokumentu se navodi da je pomenuti sporazum obavezujući i da ga moraju potpisati svi kandidati sa jedinstvene liste. Sagovornici VOICE-a smatraju da je zbog toga i sporan jer daje mogućnost nosiocu liste da u bilo kom momentu pokrene postupak opoziva bilo kog izabranog kandidata sa jedinstvene izborne liste.

“Na mesto člana organa kome je prestao mandat, nosilac izborne liste te sindikalne organizacije predlaže novog člana iz te sindikalne organizacije. Odbor pomenute sindikalne organizacije verifikuje mandat novog člana, ali ukoliko Odbor to ne uradi, onda nosilac jedinstvene liste određuje novog člana”, navodi se u najkontroverznijem članu 29 Izbornih pravila Sindikata EPS-a.

Statut Sindikata EPS-a: Sve sindikalne organizacije su samostalne

U Statutu Sindikata radnika EPS-a piše da radnici Elektroprivrede Srbije formiraju Sindikat EPS-a kao svoju interesnu organizaciju, sa ciljem da slobodno i demokratski izraze, usaglase i ostvare svoje neposredne dugoročne i tekuće interese i potrebe. „Osnovi cilj Sindikata EPS-a je da ujedini članove radi zaštite materijalnog i socijalnog položaja i poboljšavanja radnih i životnih uslova“, navodi se u Statutu.

U Članu 60. stoji da su sve sindikalne organizacije u Sindikatu EPS-a samostalne u okviru nadležnosti, prava i dužnosti utvrđenih u Pravilima o radu tih sindikalnih organizacija. Navodi se i da su dužne da u sprovođenju svojih aktivnosti poštuju odluke donete od strane nadležnih organa Sindikata EPS- a.

Prema rečima visokorangiranog sindikalnog rukovodioca EPS-a koji je želeo da ostane anoniman, Izborna pravila drastično su promenjena u odnosu na postojeća. „Izbori za organe Sindikata radnika EPS-a do sada su se organizovali po demokratskim pravilima, gde je svako mogao da bira i da bude biran. Na izborima je mogao da učestvuje ko god je želeo i pobeđivao je onaj koji je dobio najviše glasova. Ranije nije bilo izbornih lista koje neko sada hoće da nam poturi“, tvrdi sagovornik VOICE-a.

Veljko Milić: Izigravanje izbornog postupka

Prema mišljenju pravnika Veljka Milića, kod jedinstvene izborne liste sporno je to što se uopšte ne zna ko je kandidovan na koju funkciju. „To se uređuje sporazumom koji biračima nije dostupan pre glasanja. Ukoliko kandidat bude izabran, on nema slobodan mandat, nego mora da postupa u skladu sa sporazumom, što omogućava lakšu kontrolu pa ne može biti govora o samostalnosti“, rekao je Milić za VOICE.

Kao dodatni problem Milić vidi to što svaki sindikalni poverenik, član organa i tela EPS-a može biti opozvan pre isteka mandata u skladu sa sporazumom. „Na taj način se odstupa od pravila da opoziv vrši onaj ko i bira“, smatra Milić.

Prema njegovim rečima, još problematičnije je to što novog člana, na predlog nosioca liste, verifikuje odbor sindikalne organizacije. „To je izigravanje izbornog postupka jer ako svakom izabranom licu može prestati mandat u skladu sa sporazumom, a na njegovo mesto mimo izbora može biti imenovano drugo lice, izbori su iluzorni“, zaključio je Milić.

Nova izborna pravila predviđaju da izbori za sve organe Sindikata radnika EPS-a, ali i svih ostalih sindikalnih organizacija koje čini Sindikat EPS-a, a njih je 18, budu održani 12. i 13. decembra. Ukoliko budu sprovedeni na opisan način, pobednik izbora imaće punu kontrolu nad organima krovne sindikalne organizacije, kao i svih 18 ogranaka, a samim tim i upravljanje godišnjim budžetom koji iznosi oko milijardu dinara!

Sve sindikalne organizacije bile su dužne da svoja izborna pravila donesu i usaglase sa ovim pravilima u roku od sedam dana od dana usvajanja, 26. septembra. Međutim, dve sindikalne organizacije nisu poslušale centralu i donele su odluku da sprovedu izbore po izbornim pravilima po kojima su i do sada birali organe upravljanja.

Sindikat EPS-a je na Glavnom odboru izglasao Izborna pravila sa 46 glasova za. Protiv su bila dva člana Sindikata ODS Beograd i jedan član Sindiklne organizacije Elektrovojvodine, dok je predsednik te sindikalne organizacije Vladimir Plavšić bio uzdržan, iako je, kako tvrde u njegovom sindikatu, imao obavezu da glasa protiv jer taj sindikat nije prihvatio sporna Izborna pravila.

U sindikatu Elektrovojvodine za VOICE navode da se Plavšić „potpuno otuđio“ od sindikalne organizacije koju predstavlja i da su bili primorani da mu prvo izglasaju nepoverenje, a potom i da pokrenu inicijativu da se isključi iz sindikalne organizacije. Vladimir Plavšić odbio je da za VOICE prokomentariše novonastalu situaciju u Sindikatu EPS-a i Sindikalnoj organizaciji Elektrovojvodine.

Sindikat EPS-a raspušta sindikalne organizacije Beograd i Elektrovojvodina

Sindikat Elektrovojvodine sproveo je izbore i izabrao novo rukovodstvo koje bi trebalo da stupi na funkciju početkom sledeće godine. Sindikat ODS Beograd doneo je nedavno odluku o raspisivanju izbora za svoje organe 12. i 13. decembra, ali po starim izbornim pravilima.

„Predsednik Sindikalne organizacije Elektrovojvodine Vladimir Plavšić ima nameru da 13. decembra spovede izbore po novim Izbornim pravilima koje mi nećemo prihvatiti. Izbore je zakazao predsednik koji 4. februara treba da izvrši primopredaju funkcije jer smo mu izglasali nepoverenje na Skupštini sindikata“, rekao je za VOICE član Skupštine Sindikata Elektrovojvodine koji je želeo da ostane anoniman.

Prema njegovim rečima, Sindikat Elektrovojvodine podržava Sindikat EPS-a i nema nikakav problem sa njim. „Mi samo ne želimo da prihvatimo dokument koji direktno ide na štetu našeg sindikata i protivan je Statutu Sindikata Elektrovojvodine i sve ono što će iz njega proisteći“, rekao je član Skupštine Sindikata Elektrovojvodine i precizirao da su protiv Izbornih pravila glasali sindikati svih elektrodistribucija sa teritorije Vojvodine, osim subotičke.

Smenjeni predsednik sindikata Elektrovojvodine zaključao sindikalne prostorije

Članovi sindikata Elektrovojvodine pokušali su 24. novembra u Novom Sadu da održe sastanak na kojem bi se raspravljalo o daljem članstvu Vladimira Plavšića, ali je Plavšić, kako tvrde, zaključao sindikalne prostorije i postavio obezbeđenje na ulazu u zgradu koje im nije dozvolilo ulazak.

I dok se čeka epilog u sindikatu Elektrovojvodine, Centralna izborna komisija, koja treba da sprovede izbore po novim Izbornim pravilima Sindikata radnika EPS-a, predložila je 13. novembra Glavnom odboru i predsedniku Milanu Đorđeviću da raspusti sve organe Sindikalne organizacije Beograd jer nisu želeli da usklade rad sa novim Izbornim pravilima.

Predsednik Glavnog odbora Milan Đorđević 21. novembra obratio se Sindikalnoj organizaciji Beograd pismom kojim obaveštava predsednika Nebojšu Jovanovića „da je svojim postupanjem sam sebe iščlanio iz sindikata“, te da ova sindikalna organizacija „više nije legitiman organ“. Đorđević nije odgovorio na pitanja koja mu je redakcija VOICE-a uputila na zvaničnu imejl adresu.

Prema rečima visokorangiranog sindikalnog rukovodioca EPS-a, Glavni odbor nema pravo da na ovakav način raspušta organe sindikalne organizacije. Kako navodi, Sindikalna organizacija Beograd jedna je od 18 udruženih organizacije koje su formirale Sindikat radnika EPS-a kao svoju krovnu organizaciju. Sve one predstavljaju posebno pravno lice i registrovane su u Agenciji za privredne registre. „Na tako nešto nećemo pristati i tražićemo pravdu na sudu“, poručio je on.

Sindikat EPS-a čine članovi organizovani u Sindikalne organizacije osnovane na nivou Grupe EPS, Ogranaka i drugih javnih preduzeća, privrednih društava, teritorija, područja i delatnosti. Sindikat EPS-a čini 18 autonomnih sindikalnih organizacija.

Izbori – borba za budžet od milijardu dinara?

Najavljeni izbori za rukovodeća tela Sindikata EPS-a i 18 sindikalnih organizacija, osim borbe za koncentraciju moći, mogu se okarakterisati i kao borba za upravljanje godišnjim budžetom od oko milijardu dinara, što ovaj sindikat čini jednim od najbogatijih u Srbiji.

U završnom finansijskom izveštaju Elektroprivrede Srbije za prošlu godinu, navodi se da je ovo javno preduzeće u 2016. za rad reprezentativnih sindikata izdvojilo oko 713 miliona dinara. EPS je stavku „Troškovi članarina i doprinosa sindikatu“ prikazao kao deo nematerijalnih troškova u ukupnom iznosu od 713.165.000 dinara.

„Ovome treba dodati i redovnu članarinu koji plaća svaki član sindikata, a ona iznosi jedan odsto mesečne plate. To iznosi oko 30 odsto ukupnog sindikalnog budžeta“, rekao je za VOICE član Sindikata EPS-a i dodao da po toj računici centrala i sve sindikalne organizacije EPS-a imaju godišnje na raspolaganju oko milijardu dinara.

Sve ovo potvrđeno je Posebnim kolektivnim ugovorom koji je potpisan sa Vladom Srbije u januaru 2015. godine. Prve godine donacija EPS-a reprezentativnim sindikatima iznosila je oko 291 milion dinara, da bi prošle godine taj iznos porastao za čak 422 miliona dinara.

U članu 90 Posebnog kolektivnog ugovora doslovce piše da je poslodavac dužan da, uz isplatu mesečne zarade zaposlenima, uplaćuje sredstva za rad Sindikata i to: u visini od 0,35 odsto iznosa sredstava isplaćenih na ime zarada zaposlenih, članova sindikalnih organizacija; odnosno u visini od 0,1 odsto iznosa sredstava isplaćenih na ime zarada zaposlenih, članova Sindikata, za rad centrale Sindikata radnika EPS-a.

Milorad Panović: Za funkcionisanje svih sindikalnih organizacija, EPS godišnje izdvaja oko devet miliona evra (foto: Medija centar Beograd)

Predsednik Granskog sindikata Industrije, energije i rudarstva „Nezavisnost“ Milorad Panović izjavio je za VOICE da to znači da za funkcionisanje svih sindikalnih organizacija EPS-a Elektroprivreda Srbije godišnje izdvaja oko devet miliona evra. „To je jedino javno preduzeće u Srbiji koje iz svoje kase finansira delovanje jednog radničkog udruženja, Sindikata radnika EPS-a”, izjavio je Panović.

Povodom optužbi nereprezentativnih sindikalnih organizacija, u Elektroprivredi Srbije su naveli da se svim sindikalnim organizacijama obezbeđuju uslovi za rad koji su definisani Posebnim kolektivnim ugovorom za Elektroprivredu Srbije, koji je u ime Vlade Srbije potpisalo Ministarstvo rudarstva i energetike.

„EPS nije njegov potpisnik, ali je dužan da poštuje sve odredbe. Jedna od obaveza, koja je utvrđena, odnosi se na finansijska sredstva koja se sindikalnim organizacijama izdvajaju za njihove aktivnosti. Visina tih sredstava zavisi od broja članova svake sindikalne organizacije, ali je u svakom slučaju iznos daleko manji od članarine koju plaćaju članovi sindikalne organizacije. Time se ne krši nijedan propis“, tvrde u EPS-u.

Udruženi sindikati Srbije „Sloga“ podneli su decembra prošle godine Ustavnom sudu inicijativu za kontrolu ustavnosti Posebnog kolektivnog ugovora za EPS zbog, kako navode, „otvorene diskriminacije zaposlenih i grubog kršenja prava po osnovu rada i na slobodno sindikalno organizovanje“.

Prema navodima „Sloge“, odredbama tog ugovora zaposleni se „ucenjuju i upućuju“ da svoja prava ostvare isključivo preko jedne sindikalne organizacije, a to je reprezentativni Sindikat radnika EPS-a, koji poslodavac favorizuje ugovorom.

Udruženi sindikati „Sloga“ ocenili su da je odredbama kolektivnog ugovora, poslodavac „kupio lojalnost sindikata da u narednom periodu sprovodi sve odluke, pa i one štetne po zaposlene, poput dalje racionalizacije i otpuštanja u EPS-u“.

Poseban kolektivni ugovor za EPS važiće još godinu dana, ali rukovodstvo i sindikate EPS-a veoma brzo čeka usvajanje kolektivnih ugovora za sve ogranke Elektroprivrede Srbije koji ističu početkom 2018. Ukoliko izbori 12. i 13. decembra budu prošli onako kako se nada rukovodilac Sindikata radnika EPS-a Milan Đorđević, svi poslodavci će sa druge strane pregovaračkog stola imati isključivo predstavnike jedinstvene izborne liste, koji su se obavezali na lojalnost novom rukovodstvu.

Darko Šper (VOICE)