News Ticker

I Srbija i HNV snose veliki deo krivice zbog blokade poglavlja 26

Politički ping-pong igraće se još, i to preko leđa nastavnika i učenika.

Veliki deo krivice zbog hrvatske blokade Srbije u otvaranju poglavlja 26 koje je posvećeno kulturi i obrazovanju, pored srpskih vlasti, snosi Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji, smatraju pojedini politički predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji i deo prosvetnih radnika. Oni su za Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE) ocenili da Srbija jeste kriva što nije finansirala štampanje svih potrebnih udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku, ali su dodali da je sporni sadržaj udžbenika koji su u upotrebi isključiva krivica HNV-a. Iz HNV-a poručuju da je reč o “zlonamernim insinuacijama”.

Pojedini nastavnici hrvatskog jezika kazali su za VOICE da od 2014. godine ukazuju na neadekvatan sadržaj udžbenika. Dodaju da su svi odgovorni ćutali protekle dve godine i niko se ni danas ne bi oglasio da nije došlo do blokade poglavlja 26. Prema njihovim rečima, sadržaj udžbenika za obrazovanje Hrvata nije greška samo Srbije, već u dobroj meri i HNV-a. S druge strane, nepostojanje određenih udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku jeste krivica države Srbije.

Predsednik Hrvatskog građanskog saveza (HGS) Tomislav Stantić smatra da je blokada otvaranja pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Srbije EU, politički a i suštinski, pogrešan način komunikacije i rešavanja višegodišnjih otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije.

“Ukoliko matica nastoji doprineti unapređenju položaj pripadnika svoje manjine, nas Hrvata u Srbiji, a mi verujemo da ona to želi, bilo bi od velikog značaja da uzme u obzir sve okolnosti, konsultuje nas koji u Srbiji živimo i delujemo u javnom prostoru, kao i da sagleda različite vrste odgovornosti koje postoje u pogledu konkretnih pitanja, među kojima je i pitanje pripreme i štampe udžbenika na hrvatskom jeziku. Obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina jeste važno pitanje, ali ono treba biti do kraja rešeno kroz bilateralne dogovore i kontinuiranu saradnju”, ocenio je Stantić za VOICE.

Zvonimir Perušić: Za sve je kriv HNV

Hrvatski demokratski forum (HDF) iz Subotice izrazio je razočaranje zbog toga što Hrvatska nije dala saglasnost za otvaranje poglavlja 26 i što je već drugi put blokirala Srbiju na evropskom putu, a time, kako kažu, i Hrvate koji žive u Srbiji.

“Blokadu otvaranja poglavlja 26 hrvatska strana je obrazložila već poznatom mantrom o problemima sa udžbenicima na hrvatskom, koju su smislili lokalni samoizabrani čelnici hrvatske zajednice u Srbiji. A istina je da je obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina oblast koju regulišu nacionalni saveti nacionalnih manjina, osnovani između ostalog upravo u tu svrhu”, mišljenja je potpredsednik HDF-a Zvonimir Perušić.

Prema njegovim rečima, da bi neki udžbenik bio odštampan prvo treba da bude napisan, što ovde nije slučaj. “HNV bi trebalo da nađe istoričare i druge stručnjake koji će napisati 30 odsto sadržaja udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku”, rekao je Perušić za VOICE.

Reagujući na blokadu otvaranja poglavlja 26, predsednik HNV-a Slaven Bačić je rekao da je ono što se dešava u Srbiji “više u funkciji unutrašnjih političkih potreba, a manje rezultat stvarnog nezadovoljstva zbog rezervi Hrvatske i Bugarske u pogledu otvaranja poglavlja 26”.

“Očekujem da će to biti rešeno već početkom sledeće godine jer smo dobili pozive iz Ministarstva prosvete i Zavoda za izdavanje udžbenika da će procedura oko udžbenika biti ubrzana”, rekao je Bačić novinarima u Subotici.

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov bio je oštriji od Bačića i rekao da bi Srbija trebalo da izda 186 udžbenika za sve nivoe obrazovanja na hrvatskom jeziku i da je to najbolji način da bude otvoreno poglavlje 26 posvećeno obrazovanju, odnosno da Hrvatska povuče blokadu.

Na pitanje da li se odgovornost za problem sa udžbenicima može pripisati i HNV-u, Žigmanov je kazao da takve optužbe dolaze od “minornih osoba i organizacija”, koje ne poznaju elementarne stvari u funkcionisanju države.

Tomislav Žigmanov

Tomislav Žigmanov: Zlonamerne insinuacije minornih organizacija

“Država Srbija je odgovorna, nikako HNV. To su zlonamerne insinuacije koje služe za skretanje pažnje sa odgovornosti države, Ministarstva prosvete, Zavoda za izdavanje udžbenika, Agencije za razvoj obrazovanja. Oni treba da osiguraju sve uslove da udžbenici budu odštampani”, rekao je Žigmanov.

Nastava na hrvatskom jeziku u Srbiji započeta je pre 13 godina.

Na sajtu Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, piše da se nastava trenutno izvodi u pet osnovnih škola: u Subotici, Đurđinu, Maloj Bosni i Tavankutu i tri srednje škole na području Grada Subotice, a da je pohađa ukupno 412 učenika. Nastava u kojoj se sluša predmet „Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture“ izvodi se na području Grada Sombora u jednoj OŠ, u opštini Apatin u jednoj OŠ, u opštini Bač u dve OŠ i u Gradu Sremskoj Mitrovici u 11 OŠ i SŠ, a ovaj vid nastave pohađa 786 učenika.

Nastavu na hrvatskom jeziku u školama u Vojvodini izvode i četiri nastavnika iz Hrvatske. Oni su upućeni od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Iz HNV-a prošle godine redakciji Hrvatske riječi, lista čiji je osnivač upravo HNV, nisu želeli da daju podatke o ukupnom broju učenika koji su pohađali i završili obrazovanje na hrvatskom jeziku.

Hrvatski učitelji primorani da improvizuju nastavu

Manjine koje imaju nastavu na svom jeziku u Srbiji imaju mogućnost dodavanja 30 odsto nacionalnog nastavnog sadržaja u školski program. Ali, pošto 30 odsto sadržaja u udžbenicima za hrvatski nastavni plan u najvećem broju slučajeva još nije napisan, učitelji priznaju da moraju da improvizuju.

“Voleli bismo da se udžbenici malo bolje odrade. Jeste da su oni prevedeni i mi ih možemo koristiti u nastavi, ali smatramo da ima nedostaka koji bi mogli da se poprave. Mi, učitelji, imamo slobodu da možemo tih 30 odsto da prilagodimo, pa onda ubacujemo različite nacionalne sadržaje, na primer simbole Hrvatske, upoznajemo decu sa prirodnim lepotama Hrvatske, pevamo hrvatske dečije pesme na glazbenom”, rekla je za Hrvatsku riječ učiteljica Vesna Nimčević, koja radi u subotičkoj OŠ “Matko Vuković”.

skola

Ispaštaće deca i nastavnici

Prema rečima nastavnika, udžbenici koji se u Srbiji koriste za nastavu na hrvatskom jeziku u osnovnim a posebno u srednjim školama, nemaju adekvatan sadržaj i to je isključiva krivica HNV-a. Oni navode da je HNV propustio da ukaže na neadekvatne sadržaje i promeni ih jer im zakonska regulativa dozvoljava da izmene 30 odsto sadržaja u pojedinim nastavnim predmetima. Precizirali su da se to pre svega odnosi na udžbenike Istorije, Muzičkog, Likovnog i Sveta oko nas.

Zvonimir Perušić je naveo nekoliko primera zbog kojih je “obrazovanje na hrvatskom jeziku upropašten projekt”. Prema njegovim rečima, udženik Glazbene kulture za osmi razred osnovne škole (Miroslav Petrov, Dragana Grujić; preveo Goran Ružić – Beograd: BIGZ školstvo, 2014) najbolje oslikava nesređeno stanje u obrazovanju na hrvatskom jeziku u Srbiji.

U odeljku Domoljubne pesme u pomenutom udžbeniku nalazi se pesma “Oj, Srbijo, mila mati”, molitva “Oče naš” je u pravoslavnoj verziji, u udžbeniku je i melodija državne himne Srbije “Bože pravde”, a tu je i himna Svetom Savi, kao i pesma “Kreće se lađa francuska”.

oj srbijo udzbenici hrvati“Hrvatske himne u udžbeniku za glazbu nema. Nema nijedne hrvatske pesme, nema nijednog hrvatskog kompozitora. Hrvatsko se ime uopšte ne spominje. Udžbenik donosi i po jedan primer pesama rumunske, mađarske, slovačke, rusinske i romske nacionalne manjine, ali se Hrvati u knjizi ne pominju ni kao manjina”, navodi Perušić.

Prema njegovim rečima, “isključivom krivicom HNV-a” hrvatska deca u Srbiji uče iz udžbenika Istorije za treći razred gimnazija opšteg i društveno-jezičkog smera autora Radoša Ljušića, iako je država Srbija školske 2014/2015 odobrila korišćenje udžbenika Povijest 3, autora Stjepana Bekavca i Roberta Skenderovića (Alpha Zagreb).

Perušić tvrdi da se pomenuti udžebnik ne koristi samo zato što, pored ostalog, veći deo tiraža tri godine stoji neraspakovan u jednoj garaži. “Oni stalno potražuju sredstva za udžbenike, a ne koriste ni one koji su odobreni i sada trule u garaži”, upozorio je Perušić. On je čelnike HNV-a i DSHV-a optužio da se, umesto zaštitom prava hrvatske nacionalne zajednice, bave “etnobiznisom”. “Za njih je bavljenje manjinskim pitanjem isto što i bavljenje vlastitim džepom”, ocenio je Perušić.

Tomislav Stantić kaže da je veoma važno da se utvrdi kakva je odgovornost HNV-a u vezi sa udžbenicima. “Moramo videti da li smo s naše strane, kao vođstvo zajednice Hrvata u Srbiji, učinili sve u skladu sa našim ovlastima i našom odgovornosti. Bojim se da nismo, i da deo problema i tu leži”, navodi Stantić.

Pitanje udžbenika otvoreno više od deset godina

Slaven Bačić podseća da je problem udžbenika otvoreno pitanje na koje se ukazuje više od 10 godina i da se na tom pitanju zaista počelo raditi pre dve godine, a da su 2012. godine problem rešavali iz budžeta Hrvatske, jer “Ministarstvo prosvete Srbije nije imalo sluha da refundira ta sredstva”.

“Pre dve godine je zapravo krenuo taj proces koji će trajati. Od 186 udžbenika – koliko je potrebno za nastavu od predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i za onu decu koja pohađaju nastavu na srpskom jeziku, a izučavaju predmet Hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture – odštampana je nepuna polovina, 90 udžbenika”, rekao je Bačić.

Jasna Vojnić: HNV za elektronske verzije udžbenika

Udzbenici Hrvati (2)Za razliku od Žigmanova i Bačića, potpredsednica Odbora za obrazovanje HNV-a Jasna Vojnić ocenila je sredinom godine da bi elektronske verzije udžbenika na hrvatskom jeziku za gimnaziju doprinele kvalitetu nastave i samanjenju dosadašnje komplikacije pri nabavci udžbenika.

Jasna Vojnić je za portal Gradski biro (gradskibiro.rs) rekla da su predstavnici HNV-a na sastanku u Ministarstvu prosvete, koji je održan početkom januara, rekli kako su spremni da budu napravljene samo elektronske verzije udžbenika. „Budući da smo svesni koliki bi to trošak bio za izdavača, spremni smo izraditi samo elektronske verzije udžbenika za gimnaziju što bi uveliko doprinelo kvalitetu nastave i olakšalo dosadašnje komplikacije po pitanju udžbenika učenicima i nastavicima“, dodala je Vojnić.

Ona je navela da je u Srbiji uvek štampan dovoljan broj udžbenika na hrvatskom jeziku. „Pitanje je da li bi bio štampan dovoljan broj da Hrvatsko nacionalno veće nije osiguralo finansijska sredstva za to. Država Srbija je bila u obavezi da snosi troškove štampanja manjinskih udžbenika i ona je to ispoštovala. Sva sredstva iz fonda predviđenog za to je upotrebila u svrhu štampanja manjinskih udžbenika“, rekla je Vojnić.

Kazala je i da situacija sa srednjoškolskim udžbenicima još nije jasna, iako u Ministarstvu prosvete navode kako se novi Zakon o udžbenicima odnosi i na srednjoškolske udžbenike. „Po novom zakonu, ukoliko niko od izdavača tokom Javnog poziva ne prijavi određeni naslov i on se ne nađe u katalogu udžbenika, državni izdavač je dužan da izradi taj naslov i snosi troškove kako izrade tako i štampanja“, navela je Vojnić i dodala da bi u tom slučaju Zavod za udžbenike bio dužan da štampa i sve nedostajuće udžbenike za srednju školu.

Prema Bačićevim rečima, u pitanju je samo privremeni zastoj, a Hrvatska je od Srbije zatražila samo objašnjenje hodograma kakva bi bila dinamika rešavanja ovog problema, jer se za dve godine ne može rešiti ono što je 10 godina bilo zanemareno. “Dobili smo uveravanja iz Ministarstva prosvete i Zavoda za izdavanje udžbenika da već mesecima čekaju udžbenici na odobrenje, da će biti po hitnom postupku pregledani i da će biti rešeno jedno od formalnih pitanja koja se tiču otvaranja poglavlja 26 već početkom sledeće godine kako je i najavljeno”, kazao je Bačić.

Tomislav Žigmanov smatra da bi tek po osnivanju Katedre za hrvatski jezik i književnost bile ispunjene sve pretpostavke za kvalitetno obrazovanje Hrvata, jer takve katedre imaju sve ostale nacionalne zajednice u Vojvodini.

Politički ping-pong

Stantic

Tomislav Stantić: Običnim građanima ništa nije jasno

Prema oceni Tomislava Stantića, otvoreni razgovori dve strane u ovom trenutku nisu pogodni za dnevnopolitičku upotrebu, i to jednako sa obe strane granice. “Ako danas upitate prosečnog građanina Hrvatske ili Srbije da vam objasni zašto je došlo da blokiranja otvaranja poglavlja 26, odnosno šta je suština problema, teško da ćete dobiti smislen odgovor”, ocenio je predsednik HGS-a i zatražio od vlasti u Beogradu i Zagrebu da “prestanu sa političkim ping- pongom”, jer on šteti i građanima Srbije i građanima Hrvatske, a posebno šteti manjinama.

“Svaka nova ucena, olako izgovorena uvreda od strane visokog dužnosnika ili funkcionera, svaka laž ili poluistina plasirana kroz tabloide i drugo medijsko smeće, povećava etničku distancu i predstavlja rizik za svakodnevni, stvarni, život pripadnika manjina”, upozorio je Stantić.

O stanju udžbenika na hrvatskom jeziku u Srbiji, sadašnji hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je i sredinom 2015. godine, tada kao poslanik u Evropskom parlamentu. Kao član Kluba zastupnika Evropske narodne stranke tada je naveo da je obrazovanje na jeziku manjina jedan od ključnih aspekata zaštite manjinskih prava u Srbiji, a posebno za hrvatsku nacionalnu manjinu zbog nerešenog pitanja udžbenika, kao i profesionalnog obrazovanja učitelja na hrvatskom jeziku.

Plenković je tada naveo i da Ministarstvo prosvete Srbije ne finansira prevod niti štampanje udžbenika na hrvatskom i dodao da to nije slučaj s udžbenicima na drugim manjinskim jezicima. Kao ključni problem u obrazovanju učitelja istakao je nedostatak sprovođenja visokog obrazovanja na hrvatskom jeziku. “Ministarstvo prosvete Republike Srbije trenutno radi na mogućem rešenju obrazovanja učitelja na Sveučilištu u Novom Sadu, ali bez konsultacija s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Srbiji”, naveo je tada Plenković.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Mladen Šarčević je ocenio da se u Srbiji vodi računa o manjinama, da ostvaruju svoja prava, dok je tvrdnja o nedostatku udžbenika na hrvatskom jeziku “samo farsa”. “Sva prava koja smo obećali, ispunjavamo. Imate ono što se zove mala manjina, koja nema kapacitet, kao recimo Mađari, da njihov nacionalni savet pomogne da se te stvari urade brže, jer mi tom brzinom ne možemo raditi knjige, kao što je čitanka hrvatskog jezika. To moraju oni da urade, a mi imamo tehničku ulogu u tome”, rekao je Šarčević.

Ako je suditi po izjavama zvaničnika Srbije i Hrvatske politički ping-pong igraće se još, i to preko leđa nastavnika i učenika koji u Srbiji pohađaju nastavu po hrvatskom nastavnom planu.

Darko Šper (VOICE) 

voice_logo

About Darko Šper (25 Articles)
<p>Darko Šper, urednik u Centralnom desku Radio televizije Vojvodina (pre toga dve godine urednik Web portala RTV). U Novinskoj agenciji Beta radio je od 2001. do 2013. godine. Kao novinar radi od 1995. godine u Radiju Zrenjanin. Radio je kao novinar-dopisnik u Dnevnom listu “Blic” (1997); Dnevnom listu „Glas Javnosti“ (1997-1999); Radiju B92 (1997-1999); Građanskom listu (2001- 2005); Radiju „Kojot“ (2001 – 2005); ANEMu (2001 – 2005); i Super televiziji (2006 – 2009). Povremeno, od sredine 2005. godine, sarađivao je sa Balkanskom istraživačkom mrežom novinara (Balkan Investigative Reporting Network – www.balkaninsight.com) izveštavajući iz Vojvodine. Tokom 2008. godine učestvovao je sa još nekoliko kolega iz Srbije u zajedničkom projektu NUNS-ovog Centra za istraživačko novinarstvo i u tom periodu objavio tekst o korupciji u pravosuđu Srbije.<br /> Dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo u okviru projekta Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) “Mediji i lokalne samouprave”. Kao novinar Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra jedan od dobitnika Nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Srbiji za 2015. godinu.</p>

Leave a Reply