Skip to main content

VOICE: MUP Srbije odobrava okupljanja zabranjenih organizacija?

17. jun 2016. Istraživanja
8 min čitanja

Autor

Darko Šper, urednik u Centralnom desku Radio televizije Vojvodina (pre toga dve godine urednik Web portala RTV). U Novinskoj agenciji Beta radio je od 2001. do 2013. godine. Kao novinar radi od 1995. godine u Radiju Zrenjanin. Radio je kao novinar-dopisnik u Dnevnom listu "Blic" (1997); Dnevnom listu „Glas Javnosti“ (1997-1999); Radiju B92 (1997-1999); Građanskom listu (2001- 2005); Radiju „Kojot“ (2001 - 2005); ANEMu (2001 - 2005); i Super televiziji (2006 - 2009). Povremeno, od sredine 2005. godine, sarađivao je sa Balkanskom istraživačkom mrežom novinara (Balkan Investigative Reporting Network - www.balkaninsight.com) izveštavajući iz Vojvodine. Tokom 2008. godine učestvovao je sa još nekoliko kolega iz Srbije u zajedničkom projektu NUNS-ovog Centra za istraživačko novinarstvo i u tom periodu objavio tekst o korupciji u pravosuđu Srbije. Dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo u okviru projekta Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) "Mediji i lokalne samouprave". Kao novinar Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra jedan od dobitnika Nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Srbiji za 2015. godinu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije u najmanje dva navrata dozvolilo je održavanje uličnih manifestacija koje su u poslednjih šest meseci organizovale zabranjene neonacističke organizacije ili novoformirane organizacije čiji su članovi osuđeni neonacisti.

Iako je Ustavni sud Srbije na predlog Republičkog javnog tužilaštva 2011. i 2012. zabranio rad ultradesničarskih organizacija Nacionalni stroj i Otačastveni pokret Obraz, pojedini članovi i pored ove zabrane i dalje na ulicama Srbije organizuju skupove i akcije.

Poslednja akcija negistrovane grupe Nacionalni srpski front iza koje navodno stoji vođa Nacionalnog stroja Goran Davidović, održana je 24. marta u Beogradu na dan godišnjice NATO bombardovanja Srbije. Nekoliko meseci ranije u Novom Sadu, 28. novembra 2015, Obraz i još nekoliko srodnih organizacija organizovao je akciju „Oslobodi Srbiju“.

U oba slučaja državne institucije nisu reagovale. Policija nije zabranila organizovanje ovih akcija, niti je nakon njih nadležnom tužilaštvu podnosila bilo kakvu prijavu protiv organizatora. Tokom akcija je bilo isticanja već prepoznatljive neonacističke ikonografije i uzvikivanje šovinističkih parola. Na ulicama je za vreme održavanja bilo primetno pojačano prisustvo pripadnika policije. Policija medijima nikada nije odgovorila zašto je dozvolila održavanje skupova.

I VOICE je pokušao u više navrata da stupi u kontakt sa predstavnicima MUP-a, ali bez uspeha. Na adresu Pres biroa MUP-a, a po njihovom uputstvu, pre više od mesec dana VOICE je zvanično uputio pitanja, koja su prosleđena posebnom odeljenju za javni red i mir, ali odgovori do danas nisu stigli. Ni nekoliko telefonskih poziva Pres birou situaciju nije promenilo.

Sud čeka Davidovića da sredi papire jer nelegalno boravi u Italiji!?

U Višem sudu u Novom Sadu sredinom jula trebalo bi da konačno bude održano pripremno ročište u predmetu protiv vođe Nacionalnog stroja Gorana Davidovića i Nedeljka Pešića, osumnjičenih da su napadom na učesnike antifašističke šetnje izazvali nacionalnu, rasnu i versku mržnju i netrpeljivost. Postupak protiv ostalih optuženih u međuvremenu je obustavljen. Davidoviću se sudi u odustvu jer se nalazi u bekstvu, a iako je nedavno iz Italije najavio da će se pojaviti na ročištu, to se 25. maja nije dogodilo. Predsednica veća Višeg suda je usvojila predlog branioca Gorana Davidovića da se ono odloži jer je okrivljeni „u završnoj fazi sređivanja dokumentacije koja bi mu omogućila povratak u Italiju“. Iz tog razloga ona je zakazala novo pripremno ročište za 6. jul 2016. godine. Vođa Obraza Mladen Obradović osuđen je na dve godine zatvora zbog izazivanja nereda na Paradi ponosa, a na zatvorske kazne osuđeno je još 12 pripadnika Obraza. Apelacioni sud je 2013. ukinuo presudu i naložio ponovno suđenje. Najnovijom presudom iz 2016. godine svi pripadnici Obraza su oslobođeni. Tužilaštvo je na ovu presudu uložilo žalbu.

Mirjana Tomic
Mirjana Jovanović Tomić

Stručnjakinja za ustavno pravo Mirjana Jovanović Tomić tvrdi da ove dve organizacije ne smeju da se pojavljuju u javnosti jer im je odlukom Ustavnog suda rad zabranjen.

„Postavlja se pitanje pojedinačnog istupa, odnosno da li su se članovi Obraza i Nacionalnog stroja sada učlanili u neku tajnu političku stranku ili tajnu organizaciju koje imaju određene ciljeve. To bi trebalo istražiti“, smatra novosadska pravnica.

Poznati zrenjaninski antifašistički aktivista Srđan Papić Đurić upozorava da je danas vrlo lako formalno registrovati organizaciju civilnog društva za šta je potrebno svega tri člana. „Uz blagu promenu programa nema ničeg lakšeg za jednu desničarsku organizaciju, posebno za organizacije koje imaju tako disciplinovane članove koji su usko određeni ka idejama koje ni sami ne poznaju. Mislim da se iz Obraza cela ekipa sada podelila u nekoliko organizacija koje zajedno i koordinirano deluju u zavisnosti od potrebe“, smatra Papić koji je neretko meta napada na ultradesničarskim sajtovima i forumima.

Zamenica republičkog javnog tužioca Gordana Janićijević kaže za VOICE da se ne može reći da je samo organizovanje ovakvih skupova apriori krivično delo, ali su nadležni organi u obavezi da ih kontrolišu. „Samo organizovanje ili učestvovanje u skupu nije krivično delo. RJT nije u obavezi da prati da li ti skupovi ispunjavaju sve zakonom propisane uslove da se oni održe. Postoji posebno odeljenje pri odseku za javni red i mir MUP-a Srbije koje je zaduženo da prati da li su određeni skupovi dozvoljeni ili nedozvoljeni i da li ih je potrebno prekinuti“, naglašava Gordana Janićijević.

Prema mišljenju politikologa Miroslava Samardžića, formalne zabrane nemaju nikakvog efekta jer se većina tih organizacija formalno i ne vode kao udruženja građana. „Osim toga, pravni sistemi u svim istočnoevropskim zemljama su slabi, tako da domašaj sudskih odluka nije veliki ni u drugim oblastima. Angažovanje društva, medija i političkih partija je neophodno da bi se diskreditovala i suzbila ultradesnica. Ali i stavovi stanovništva moraju da budu kategorično protiv svakog oblika nasilja u društvu“, zaključuje Samardžić.

Zabranjeni zbog izazivanja nacionalne i verske mržnje

Odlukama Ustavnog suda Srbije značajno su doprinela dva javnosti poznata događaja: napad pripadnika Obraza na učesnike Parade ponosa u Beogradu 10. oktobra 2010. i napad pristalica Nacionalnog stroja na učesnike antifašističke šetnje u Novom Sadu 7. oktobra 2007.

Republičko javno tužilaštvo je navelo u svom zahtevu da su od 2005. izvršioci krivičnih dela izazivanje, rasne nacionalne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti mahom pripadnici Nacionalnog stroja, te je smatralo da je ovu organizaciju nephodno zabraniti budući da do sada izrečene mere nisu odvratile njene članove od protivustavnog delovanja.

U Statutu Nacionalnog stroja doslovce je pisalo da je to „savez rasno svesnih nacionalista, čiji je cilj očuvanje i preporod zdravih vrednosti srpske nacije kao sastavnog dela bele rase i umni i telesni napredak svakog pojedinca unutar nacije, ujedinjenje svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku nacionalnu državu koja osigurava postojanje i preporod srpske nacije u veličini slovenskog arijevskog nasleđa“.

Prilikom donošenja odluke da se zabrani rad neregistrovane organizacije Nacionalni stroj, Ustavni sud je 2. juna 2011. godine izrekao i obavezu da se utvrdi dužnost svih državnih organa i organizacija da u okviru svojih nadležnosti i ovlašćenja preduzmu mere u cilju sprovođenja ove odluke. Ustavni sud je zabranio upis ove organizacije u bilo koji registar, kao i svako buduće delovanje i promovisanje ciljeva i ideja Nacionalnog stroja.

Tužilaštvo je 2009. godine podnelo Ustavnom sudu i predlog za zabranu udruženja građana Otačastveni pokret Obraz tvrdeći da je delovanje ovog Udruženja usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje ljudskih i manjinskih prava i izazivanje rasne nacionalne i verske mržnje i netrpeljivosti.

Gordana Janicijevic
Gordana Janićijević

RJT je kao razloge za zabranu prvo istakao programska načela sadržana u dokumentima udruženja koja imaju statutarni karakter, kao i stavove sadržane u javnim izjavama pripadnika udruženja povodom incidenata u kojima su oni učestvovali, a kojima se širi mržnja i netrpeljivost prema političkim neistomišljenicima i vrši diskriminacija prema licima koja imaju drugačiji način života.

Posebno su izdvojeni napadi na pripadnike LGBT populacije, sprečavanje podele novogodišnjih paketića deci od strane Pentakostalne crkve sa uzvikivanjem parola “Ubij, zakolji, da sektaš ne postoji”, sprečavanje održavanja skupa udruženja “Žene u crnom”, aktivno učešće u nasilju povodom održavanja Parade ponosa, paljenje zastave Vojvodine.

Ustavni sud je 12. juna 2012. godine izrekao zabranu rada Otačastvenog pokreta Obraz zbog delovanja usmerenog na kršenje zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i izazivanje nacionalne i verske mržnje.

Ustavni sud je bio mišljenja da je zabrana udruženja nephodna imajući u vidu da radnje koje su preduzeli nadležni organi radi suzbijanja nedozvoljenog ponašanja pripadnika uruženja, u vidu vođenja prekršajnih i krivičnih postupka, nisu uspele da suzbiju nedozvoljeno delovanje udruženja.

Sud je naložio organu nadležnom za registraciju, da izbriše Obraz iz registra udruženja građana. Iako je  zabranjeno, njegovi članovi još uvek ističu javno simbole udruženja.

Zamenica republičkog javnog tužioca Gordana Janićijević kaže da u slučaju Nacionalnog stroja ne bi smelo da dođe do registrovanja bilo kakve nove organizacije koja proklamuje ideje ovog pokreta. Kada je reč o Obrazu, ona smatra da je zabranjeno svako menjanje forme tog udruženja kako bi se izbegla svrha i suština odluke Ustavnog suda.

srdjan papic djuric
Srđan Papić Đurić

I pored toga, negistrovana grupa Nacionalni srpski front, čiji Statut većim delom kao da je prepisan iz Statuta zabranjenog Nacionalnog stroja, nesmetano organizuje tribine u javnim prostorima i manifestacije na ulicama Srbije, koje policija ne zabranjuje.

Neformalni vođa Nacionalnog stroja Goran Davidović često objavljuje autorske tekstove na portalu Nacionalnog srpskog fronta, a velika pažnja i u ostalim autorskim tekstovima usmerena je na širenje mržnje i netrpeljivosti prema svemu drugom i drugačijem.

Zanimljivo je i da je Nacionalni srpski front kao udruženje još uvek u procesu registracije, iako mesecima na sajtu najavljuje „da će adresa njihove kancelarije i brojevi telefona njihovih poverenika uskoro biti dostupni javnosti“.

Obraz u nepoštovanju odluke Ustavnog suda ide korak dalje pa osim što organizuje skupove, iako to ne bi smeo, redovno koristi priliku da prikaže svoja obeležja na „rodoljubivim“ skupovima širom Srbije. U svemu tome prednjači vođa Obraza Mladen Obradović koji je od vremena zabrane svoje organizacije započeo i javni politički život u Srbiji.

I dok tužilaštvo sebe izuzima iz praćenja delovanja zabranjenih organizacija i upućuje na posebno odeljenje pri odseku za javni red i mir MUP-a Srbije, srpska policija ne samo što dozvoljava ponovne ulične marševe zabranjenih neonacista ulicama Srbije, već sa predstavnicima medija ne želi ni da razgovara o ovoj problematici.

Da li su odluke Ustavnog suda obavezujuće i za fašiste i neonaciste?

Poštovanje odluka koje donese Ustavni sud Srbije obaveza je svih, s obzirom na to da ih Ustav određuje kao opšteobavezujuće i izvršne. Sa određenjem odluka Ustavnog suda kao opšteobaveznih one se izjednačavaju sa zakonima. Kako zakon deluje prema svima, tako i odluke Ustavnog suda moraju da deluju isto tako.

Međutim, domaće zakonodavstvo ne predviđa kaznu za nepoštovanje odluka Ustavnog suda. Drugim rečima, to znači da će oni koji se drznu i ne izvrše odluke najviše sudske instance u zemlji, koje su opšteobavezujuće, konačne i izvršne, proći nekažnjeno.

Dragisa-Slijepcevic
Dragiša Slijepčević

Tadašnji predsednik Ustavnog suda Srbije Dragiša Slijepčević još pre četiri godine govorio je da bi uvođenje krivičnog dela neizvršavanje odluka Ustavnog suda mogao da bude put koji bi doveo do delotvornijeg ostvarenja ustavnog naloga o izvršnosti i opšteobaveznosti odluka Ustavnog suda. Međutim to se do danas nije dogodilo.
Sa druge strane u Makedoniji svako službeno ili odgovorno lice koje odbije da izvrši odluku Ustavnog suda Republike Makedonije, a dužno da je izvrši, biva kažnjeno zatvorom od jedne do pet godina!

Kakva je praksa zemalja u regionu

Kao i srpsko, i hrvatsko i crnogorsko zakonodavstvo ne predviđaju krivičnu odgovornost za nepoštovanje odluka ustavnog suda tih zemalja. Situacija u Makedoniji i Bosni i Hercegovini je drugačija. Krivičnim zakonom BiH neizvršenje odluke Ustavnog suda propisano je kao krivično delo za koje je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest meseci do pet godina. Pomenutim zakonom, inkriminisano je ne samo odbijanje izvršnih odluka, nego i sprečavanje njihovog izvršenja. U Krivičnom zakoniku Makedonije, koji reguliše krivično delo neizvršavanje sudske odluke, navodi se da će se „službeno ili odgovorno lice koje odbije da izvrši odluku Ustavnog suda Republike Makedonije, a dužno da je izvrši, kazniti zatvorom od jedne do pet godina”.

I pored toga što u Srbiji nema sankcija za službenike, Mirjana Jovanović Tomić smatra da su odluke Ustavnog suda koje se odnose na zabranu rada Obraza i Nacionalnog stroja značajne, pre svega, sa stanovišta zaštite ljudskih prava, poput slobode udruživanja, ali i zbog niza drugih prava koja su Ustavom zajamčena. „Tu pre svega mislim na diskriminaciju, povredu prava na dostojanstvo i izazivanja verske i nacionalne mržnje“, navodi novosadska advokatica.

Srđan Papić Đurić upozorava na činjenicu da su mladi ostrašćeni ljudi iz Obraza nekada služili ljudima koji su danas na vlasti u Srbiji, posebno u situacijama kada je trebalo paliti Beograd ili napadati aktiviste i ativistkinje koji se bave antifašizmom i sličnim stvarima. „Oni su 90 odsto podrške za svoje postupke dobijali od ljudi koji su danas na vlasti“, smatra ovaj zrenjaninski antifašista.

Miroslav Samardzzich
Miroslav Samardžić

S druge strane, Miroslav Samardžić upozorava da je ultradesnica svuda u svetu saveznik vladajućih slojeva, a vladajući slojevi buržoazije koriste ultradesnicu da suzbija socijalne pokrete koji traže društvene reforme koje će poboljšati položaj većine stanovnika. On zato smatra da u Srbiji postoje sve pretpostavke da će ultradesnica u narednom periodu dodatno jačati.

„Ne postoji državni model za rešavanje ovog problema, već socijalni model koji će težiti uspostavljanju reafirmacije tolerancije i mira u zajednici i poštovanju ljudskih prava. Bez ekonomskih reformi koje omogućavaju pristojan život građanima tako nešto nije moguće“, smatra Samardžić.

Darko Šper (VOICE)
voice_logo