Skip to main content

Manipulativno izveštavanje o novinarima, NVO i institucijama koje pomažu migrantima

27. nov 2020. Fact-checking
5 min čitanja

Autori

Sanja Kosović, Divna Prusac, Petar Alimpijević

U poslednjih nekoliko nedelja povećao se broj targetiranja organizacija civilnog društva, institucija i medija koji se bave migrantskim pitanjem. Takvi napadi dolazili su od strane tabloidnih portala koji često objavljuju tekstove koji ohrabruju mržnju i pozivaju na nasilje prema ovoj osetljivoj grupi.

Ove organizacije, mediji i institucije obeleženi su kao neprijateljski činilac društva jer navodno promovišu naseljavanje migranata sa Bliskog istoka i Afrike, pa se na mnogim ektremističkim portalima može čitati kao o “stranim plaćenicima”.


Za organizacije civilnog društva se navodi „da su političke sprege društva“, dok za nezavisne medije kažu „da podležu cenzuri“. U tekstu na portalu Vestidana.rs portal VOICE označen je kao “obskurni”, “ekstremno levičarski” portal koji širi lažne vesti i zataškava zločine koji su navodno počinjeni od strane migranata. Novinari nezavisnih medija nazivaju se kvazi-novinarima i “cenzorima”, a komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić je u grupi “STOP naseljavanju migranata” poznat kao “Kralj lažnih vesti”.

Nevladina organizacija “Žene u crnom”, kojačesto služi desno-orijentisanim grupacijama za proizvodnju lažnih vesti, nedavno je opet bila tema razgovora u grupi “Stop naseljavanju migranata”. U pomenutoj grupi, objavljena je fotografija koordinatorke organizacije sa opisom “Staša Zajović, sinonim za rečnik mržnje”. Na objavljenoj fotografiji, aktivisti “Žene u crnom” drže transparent na kom piše “Stop rasizmu protiv izbeglica”. Na samoj fotografiji je prilepljen tekst “Žene u crnom u akciji gde poručuju migrantima da su Srbi rasistički narod”. U objavi je napisano da je Staša Zajović uvek protiv Srba, te da kada migrant vidi natpis da su Srbi rasisti, “sutra nekoga napadne”.

Iako na transparentima nije pisalo da su Srbi rasistički narod, već su transparenti bili apel protiv bilo kakvog vida rasizma, autori su ipak na grupi upitali zašto ova organizacija nije kažnjena za govor mržnje. Govor mržnje moguće je bilo uočiti u brojnim komentarima na toj objavi koja je imala preko 100 deljenja i više od 800 reakcija. Komentatori su, pored vređanja, pozivali na akciju da se aktivistkinje “izuju iz cipela”, “proteraju iz Srbije”, ili da im se “pokaže ko je rasista” i slično.

Mirko Medenica iz organizacije “Žene u crnom” za VOICE tvrdi da je mali broj organizacija i medija u Srbiji koji se temom migranata i migrantske krize bave na korektan način i koji imaju hrabrosti da jasno i glasno izraze svoj stav po tom pitanju. On dodaje da targetiranje “Žena u crnom” postoji od kad postoji i sama organizacija, a da za to postoji dva razloga.

“Prvi razlog su jasni stavovi koje “Žene u crnom” imaju od svog osnivanja: protiv rata, protiv fašizma i nacionalizma i uvek solidarno uz ugrožene, bilo da su to izbeglice iz Krajine po kampovima u Srbiji devedesetih, Romi koje izbacuju iz kuća, LGBTQ+ osobe, žene žrtve nasilja ili danas migranti. Drugi razlog je što “Žene u crnom” ovakve stavove izražavaju beskompromisno i otvoreno i što su nažalost slični glasovi retki, jer i oni koji se slažu, ili iz straha ili iz prizemnijih razloga, ‘da se ne zamere’, ne usuđuju se da istupe javno”, rekao je Medenica.

Medenica je podsetio da su pre četiri godine ukazivali na nasilje koje srpska policija vrši nad migrantima i da su iste nedelje bili žrtve “propagandne mašinerije režima”.

“Od višednevnog blaćenja u Informeru i priča o ‘milionima evra koje smo dobili da radimo protiv Srbije’, do izjava tadašnjeg premijera Vučića i ministra policije Stefanovića. Sve ovo učinilo je da Žene u crnom postanu sinonim za loše, što je za posledicu imalo i brojne fizičke napade, od kojih ni jedan do danas nije procesuiran”, kazao je Medenica.

On smarta da je jedan od razloga za ovakvu situaciju izostanak šire podrške, uz retke izuzetke, pa i da većina onih koji se smatraju ‘slobodnim, demokratskim’ delom javnosti, svesno bira da okrene glavu, kako ne bi bili povezani sa ‘zloglasnim’Ženama u crnom. Upozorio je i da se većina pretnji i uvreda na račun “Žena u crnom” odnosi na to što su u pitanju žene.

Jedna od organizacija o kojoj tabloidi i ksenofobični portali najčešće u negativnom kontekstu izveštavaju svakako je Komeserijat za izbeglice. Iz Komeserijata su poručili da takvi portali njima u osnovi ne predstavljaju problem, uz napomenu da je veći problem što se na taj način širi strah koji se koristi za manipulaciju stanovništvom.

Stoga, nije retkost da pomenuti portali izvrću izjave predstavnika Komeserijata i na taj način kod javnosti formiraju negativne stavove o radu ove organzacije.

Na Fejsbuk grupi “STOP naseljavanju migranta” komesaru Vladimiru Cuciću je i prećeno, nazivan je fašistom i “mrziteljem sopstvenog naroda” i sličnim uvredama.

“Na tim, nazovi njuz portalima izjave iz Komesarijata se izvrću, izmišljaju, ponekad antidatiraju i stavljaju u drugi kontekst sa ciljem da se uruši kredibilitet institucije koja odgovorno brine o migrantima i upravlja procesom migracija koji se, bez prestanka, dešava kod nas i svuda oko nas”, stoji u izjavi Komesarijata za portal VOICE.

Iz Komesarijata su naveli da je izveštavanja pojedinih medija i rad određenih državnih institucija pomogli raskrinkavanju lažnih vesti o migrantima. Takvi su, navode, Radio slobodna Evropa, FejkNjuz tragač, Raskrikavanje i drugi.

“Da li je sve ovo dovoljno? Nije. Potrebno je tačnim informacijama biti neprestano prisutan u javnosti, kao i kroz projekte, priloge, video materijale, dokumentarne filmove i sl. Pokazivati pravo lice migracija, bez ulepšavanja ali i bez širenja netačnih tvrdnji”, poručili su iz Komesarijatra.

Mirko Medenica kaže da čitav režim koji čine vlast, crkva, parapolitičke organizacije, opozicija koja se zapravo ideološki ne razlikuje od vlasti – zajednički kreira atmosferu u kojoj se sada nalazimo.

“Umesto podrške, za koju nije potrebna neka posebna ideologija, već osnovna ljudskost, migranti se napadaju, od njih se prave mete, postaju predmet preko čijih leđa se ubiraju politički poeni. Ovakvo dehumanizovano društvo je ono u čemu sada živimo, i kao takvo je prirodni habitat za kriminal, korupciju, zarobljavanje države, zloupotrebe, eksploataciju ljudi”, rekao je Medenica za VOICE.

Medenica je zaključio da je biti solidaran sa migrantima mali korak ka rehumanizaciji, a da onima koji šire propagandu protiv migranata, nije cilj nekakva zaštita, već je njihov cilj „održavanje mraka u kome se nalazi srpsko društvo, jer im takav mrak prija”.

Na meti obskurnih portala neretko je i Visoki komeserijat Organizacije ujedinjenih nacija za izbleglice (UNHCR). Pomenuti tabloidi, čije su lažne vesti često podležu dekonstrukciji na fekt-čeking portalima, osvrću se na navodno “lažne” informacije koje plasiraju predstavnici ove organizacije. Insistira se i na tome da  UNHCR “vodi kampanju lažnih vesti”

U UNHCR su naveli da su zabrinuti zbog antimigrantske i ksenofobičke retorike koja je u porastu proteklih meseci.

“Daleko najveća posledica ovakve vrste javnog diskursa i stavova je kada oni prerastu  u agresiju i fizičke napade na najugroženije, te kada izbeglice i oni kojima su potrebne bezbednost i međunarodna zaštita bivaju predstavljeni kao pretnja. Izbeglice i tražioci azila ne predstavljaju pretnju srpskom niti bilo kom drugom društvu”, rekli su u UNHCR-u i istakli da je uloga profesionalnih medija i novinara naročito bitna.

“Svi ksenofobični incidenti obično započinju kampanjama lažnih vesti usmerenim na  neku od ugroženih grupa – u ovom slučaju na izbeglice i tražioce azila. Prema tome, uloga profesionalnih novinara i profesionalnih medija je ključna da bi se osiguralo da  javnost bude upoznata sa činjenicama, odnosno da ljudi mogu formirati svoje stavove na osnovu činjenica, a ne lažnih vesti”, naglasili su iz UNHCR-a.

Sanja Kosović, Divna Prusac, Petar Alimpijević  (VOICE, Foto: Beta)

Tekst je nastao u okviru projekta “Digitalno poverenje – novinari protiv dezinformacija o migrantima” koji sprovodi Nezavisno društvo novinara Vojvodine uz podršku Fondacije za otvoreno društvo.