Skip to main content

Pokrajinska vlada: Godina prođe, vd status nikad

02. dec 2017. Istraživanja
6 min čitanja

Godinu dana od početka primene Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave u Pokrajinskoj vladi, i pored zakonske obaveze, još nisu raspisani konkursi za desetine budućih službenika na položaju. Zbog toga se još od 1. decembra prošle godine na tim mestima, suprotno zakonu, nalaze vršioci dužnosti.

Pokrajinska vlada, prema saznanjima VOICE-a, planira da u naredne dve nedelje usvoji uredbu o maksimalnom broju zaposlenih u sistemu APV za 2017. godinu, po kojoj će na neodređeno vreme moći da bude zaposleno najviše 4.695 lica.

Iako je taj broj nominalno veći nego u 2015. i 2016. godini, u Banovini, međutim, još traže način kako da, shodno slovu zakona, među zaposlene na neodređeno vreme prvi put uključe i na desetine podsekretara, pomoćnika pokrajinskih sekretara, te direktore i pomoćnike direktora pokrajinskih uprava i službi. Ili, kako ih Zakon o službenicima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave naziva – službenici na položaju.

Dok se taj problem ne reši, raspisivanje konkursa za prijem službenika na položaju moraće da sačeka, saznaje VOICE od izvora u Banovini. Drugim rečima, više od 80 podsekretara, pomoćnika pokrajinskih sekretara i drugih nastaviće da obavljaju te poslove u statusu vršioca dužnosti, u koji su prevedeni još 1. decembra prošle godine.

U Pokrajinskoj vladi za VOICE je zvanično rečeno da se raspisivanje konkursa očekuje u prvom kvartalu naredne godine, do kada bi između republičke i pokrajinske administracije trebalo da bude završena „razmena“ budžetskih korisnika, te iznova utvrđen maksimalni broj zaposlenih.

„Tri instituta čiji su se zaposleni do sada ubrajali u republičku kvotu prešla su u pokrajinsku kvotu, dok ustanove čiji su osnivači nacionalni saveti, a koji su do sada bili u našoj kvoti, prelaze u republičku. Dakle, tu se stalno nešto menja, to je ’živa stvar’, ali očekujem da će sve to bili konvalidirano u narednih 60 dana, nakon čega bismo do proleća mogli da raspišemo konkurse za službenike na položaju“, objašnjava za VOICE predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.

Ostaje tek da se vidi gde će se pronaći prostor za zapošljavanje armije budućih službenika na položaju. Prelazak oko 300 zaposlenih u ustanovama za kulturu nacionalnih manjina i novinsko izdavaštvo u tzv. republičku kvotu, o čemu govori Mirović, tu neće pomoći, jer će u tom slučaju Vlada Srbije novom odlukom sasvim sigurno smanjiti maksimalni broj zaposlenih u sistemu APV za 300, navodi za VOICE sagovornik iz pokrajinske administracije koji je tražio da mu ne navodimo ime jer nije ovlašćen za davanje izjava.

U Banovini je, inače, kako su za VOICE posvedočili zaposleni u pokrajinskoj administraciji, aktuelna priča o otpremninama. Ukoliko se Pokrajinska vlada zaista odluči za ovu opciju, što će biti vidljivo u predlogu budžeta za 2018. godinu, na ovaj način stvorio bi se prostor za novo zapošljavanje – za službenike na položaju ili za obnovu administracije, to za sada nije poznato.

Povećanje – samo „na papiru“

Igor Mirović: Tu se stalno nešto menja…

Zakon o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i JLS usvojen je 3. marta 2016, a za početak njegove primene određen je 1. decembar iste godine. Za nameštenja u pokrajinskoj administraciji, koje zakon prepoznaje kao službenike na položaju, tražilo se budu raspisani javni konkursi. Krajnji rok za njihovo raspisivanje bila je sredina decembra, odnosno 15 dana od postavljanja vršioca dužnosti.
Kako s početkom primene zakona nisu bili usvojeni svi neophodni akti potrebni za raspisivanje konkursa, Pokrajinska vlada je krajem novembra prošle godine u vd status prevela sve podsekretare, pomoćnike sekretara, pomoćnike direktora i direktore pokrajinskih službi i uprava. Svi su na to mesta postavljeni nakon što je u junu 2016. formirana nova Pokrajinska vlada, s Igorom Mirovićem na čelu.

Nedostajući propisi naterali su Pokrajinsku vladu da prekrši isti onaj zakon koji je postavljanjem na desetine vršioca dužnosti počela da primenjuje. Naime, Zakon o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisuje da se vd status može uvesti na tri meseca i da se za još toliko samo još jednom može produžiti, a Vlada je taj status produžavala dva puta – 1. marta i 1.juna. Poslednji put za njih 83 vd status je, umesto na tri meseca, produžen unedogled, odnosno do „postavljenja službenika na položaj po sprovedenom konkursu“.

VOICE je i pre pola godine ukazao na kršenje zakona, ali tada su se u Pokrajinskoj vladi pravdali time da raspisivanje javnih konkursa nije (bilo) moguće bez usvajanja određenih akata, pre svega odluke Vlade Srbije o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu državnih organa, sistemu javnih službi, sistemu Autonomne pokrajine Vojvodine i sistemu lokalne samouprave za 2017. godine.

„U narednom periodu očekuje se donošenje odluke o određivanju maksimalnog broja zaposlenih na neodređeno vreme za 2017. godinu. Ovaj akt će predstavljati polaznu osnovu za donošenje svih potrebnih akata predviđenih zakonom i podzakonskim aktima, a koji su preduslov za obezbeđivanje uslova za sprovođenje konkursa za službenike na položaju“, navela je tada za VOICE Tatjana Gašović, sekretarka Pokrajinske vlade. Ona ovog puta nije odgovorila na pitanja VOICE o razlozima za neraspisivanje javnih konkursa.

Vlada Srbije je odluku o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru donela u junu ove godine, i njome je broj zaposlenih u AP Vojvodini ograničen na 4.695, što je za 99 više nego u prethodnoj odluci iz 2015. godine. Brojka iz odluke Vlade Srbije potvrđena je Pokrajinskom skupštinskom o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu AP Vojvodine koja je usvojena 31. avgusta.

To povećanje broja zaposlenih bilo je, međutim, samo nominalno, tvrde za VOICE upućeni u materiju.

„I pored toga što je u pokrajinsku kvotu ove godine prebačeno oko 200 zaposlenih iz triju instituta – Biosens, za ratarstvo i povrtarstvo, kao i Instituta za prehrambene tehnologije – maksimalni broj u APV uvećan je samo za 99 u odnosu na 2015. Drugim rečima, stvarnog uvećanja zapravo nije ni bilo“, navodi naš sagovornik.

Kome odgovara status kvo?

Iako se prema utvrđenom maksimalnom broju zaposlenih čini da ne postoji prostor za zapošljavanje budućih službenika na položaju, drugi sagovornik VOICE ukazuje na činjenicu da kod jednog broja budžetskih korisnika u Pokrajini dozvoljeni maksimalni broj zaposlenih još nije dosegao „plafon“.

„Uz proceduralne razloge, verovatno postoje i politički zbog čega svima odgovara postojeće stanje, te dalje prolongiranje raspisivanja konkursa“, naglašava izvor VOICE-a.

VOICE-u su još ranije izvori rekli da u Pokrajinskoj vladi pojedinim trenutnim vršiocima dužnosti, pa i strankama koje predstavljaju, odgovara da se što je moguće duže odugovlači s rapisivanjem konkursa.

Predsednik Pokrajinske vlade, međutim, odbacuje tvrdnju da i politički razlozi koče raspisivanje konkursa, iako priznaje da uslovi na budućem konkurusu neće biti povoljni za sve.

„Ne postoji politički problem“, kategoričan je Mirović u izjavi za VOICE. „Jedan manji deo njih (vd službenika na položaju) s pravom treba da se zabrine nad tim da li će ispunjavati uslove iz konkursa, ali tu nije važno ko je u pitanju, pa makar to bili i naši koalicioni partneri, jer zakon mora biti ispred politike.“

Pokrajinski premijer je, međutim, ovim priznao da zakonske uslove za vršioce dužnosti ipak ne ispunjavaju svi koji su u tom statusu, po odluci njegove vlade, već punih godinu dana, čime su potvrđena ranija saznanja VOICE-a.

Prema članu 56. Zakona o službenicima u autonomnim pokrajinama i JLS, do postavljenja službenika na položaj za vršioca dužnosti može biti postavljen službenik koji ispunjava „utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa“.

Član 50. istog zakona precizira da na položaj u autonomnoj pokrajini može biti postavljeno lice „koje ima stečeno visoko obrazovanje iz odgovarajuće naučne oblasti u odnosu na delokrug organa, službe ili organizacije, na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, položen državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva u struci“.

Jedan sagovornik VOICE-a ukazuje na to da bi odugovlačenje s raspisivanjem konkursa, pored ostalog, bilo korisno za one kojima eventualno nedostaju potrebne godine radnog iskustva.
Inače, zakonom je predviđeno da procedura za izbor službenika na položaju traje oko mesec i po dana. Zakonom je, takođe, propisano da u tročlanoj konkursnoj komisiji mora da bude jedan član iz službe za ljudske resurse. S obzirom na to da u pokrajinskoj Službi za upravljanje ljudskim resursima APV trenutno radi svega devetoro ljudi, čini se da bi taj faktor mogao da utiče na dinamiku raspisivanja konkursa.

„Ukoliko bi, recimo, bilo raspisano više od 80 konkursa istovremeno, to bi značilo da bi svako od zaposlenih u toj službi morao da bude član u najmanje devet komisija. To, složićete se, fizički nije izvodljivo učiniti za samo 15 dana, pa samim tim nije uputno ni raspisivati sve konkurse istovremeno“, navodi sagovornik VOICE-a.

Denis Kolundžija (VOICE)