Skip to main content

Ukupno 12 zainteresovanih za Luku Novi Sad

04. nov 2017. Ekonomija
5 min čitanja

Ministarstvo privrede je u martu prošle godine objavilo poziv za dostavljanje pisama o zainteresovanosti za privatizaciju Luke Novi Sad, jedine preostale luke u većinskom državnom vlasništvu, a VOICE otkriva ko je sve zainteresovan da preuzme poslednju državnu luku, koja pritom posluje sa profitom.

Pisma o zainteresovanosti, koja je poslalo ukupno 12 zainteresovanih, samo su prvi korak u preuzimanju kompanije, a kako je ranije navelo ministarstvo, zainteresovane firme moći će da se jave i nakon isteka roka koji su predvideli za slanje pisama.

VOICE je još u avgustu 2016. godine zahtevao od Ministarstva privrede da nam dostavi pisma o zainteresovanosti, ali oni to nisu učinili pravdajući se da bi obelodanjivanje pisama za posledicu moglo da ima „razna proizvoljna tumačenja trećih lica, što bi se negativno odrazilo na sprovođenje postupka privatizacije“.

Međutim, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti odlučio je u postupku po našoj žalbi da je Ministarstvo privrede dužno da nam dostavi pisma o zainteresovanosti za privatizaciju Luke Novi Sad, što su onda i učinili.

Iako je u javnost praktično odmah nakon isteka roka za podnošenje pisama preko provladinih tabloida plasirana informacija da je navodno jedan od najozbiljnijih interesenata za preuzimanje „Luke“ nemački „Renus“, ta firma nije jedini strani gigant koja to želi, a među zainteresovanima su i domaće firme i biznismeni.

Za preuzimanje luke pisma o zainteresovanosti poslali su „Novi Trading NS“, Miloš Paunović iz Kovina, „Rhenus SE & CO KG“ iz Nemačke, „Largo SA“ iz Slovačke, „Vimeksim SRB“ iz Novog Sada, „Milšped“ d.o.o. iz Krnješevaca, „Konzul“ d.o.o. iz Novog Sada, „MK Commerce“ biznismena Miroslava Kostića. „Granolist“ d.o.o. iz Novog Sada, američka kompanija „Valona group corporation“, „P&O Ports” iz Dubajia, kao i “Navihor” d.o.o. iz Zuca.

Kao predloženi model privatizacije, najviše kompanija ponudilo je prodaju kapitala, a takvih je ukupno sedam ponuda. Strateško partnerstvo putem dokapitalizacije ponudilo je pet firmi, dve žele da otkupe imovinu “Luke”, dok jedna predlaže strateško partnerstvo putem osnivanja novog privrednog subjekta.

Pismo o zainteresovanosti za preuzimanje „Luke“ poslao je „Novi Trading NS“, kompanija iz Zmajeva koja se bavi poljoprivredom i skladištenjem žitarica, “Novi Trading NS” samo je jedna od firmi koja već posluje sa “Lukom”, a koja je zainteresovana da je preuzme. U njihovom pismu o zainteresovanosti navodi se da su zainteresovani za preuzimanje kapitala “Luke”, ali i strateško partnerstvo, kao i da su spremni da ulažu, zadrže i po potrebi zaposle nove radnike. Kako su naveli, firma više od 20 godina posluje sa “Lukom”, a druga kompanija u istom vlasništvu registrovana u Holandiji, prema podacima iz pisma, od “Luke” potražuje 1,5 miliona evra.

Za preuzimanje „Luke“ stigla je i ponuda Miloša Paunovića iz Kovina. Mediji su ranije pisali da se radi o studentu ekonomije koji je poslao pisma za čak 92 firme koje je vlada bila zainteresovana da privatizuje, a među njima su navodno bile i najveće RTB Bor, „Galenika“ i druge. Paunović je bio zainteresovan i za medijske kuće, a jednu je uspeo i da kupi i to kragujevački „TV Kanal 9“. Za „Luku“ je ponudio da plati jedan dinar, ali i ulaganje do visine kapitala, reogranizaciju i modernizaciju preduzeća, kao i održavanje broja zaposlenih, a kasnije i novo zapošljavanje.

Nemački „Rhenus logistics“ ponudio je u svom prvom obraćanju mnistarstvu da otkupi „Luku“ za četiri miliona evra, a kako su naveli u svom pismu, u narednih dve do pet godina uložili bi između četiri i šest miliona evra kako bi „Luku“ doveli do standarda kojih se ta komapnija pridržava. Radi se o firmi sa godišnjim prometom od 4,2 milijarde evra, koja zapošljava više od 25.000 ljudi i koja je prisutna na 460 lokacija širom sveta. U pitanju je samo prva ponuda i ponuđena cene može se razlikovati od nje.

Kompanija „Largo“ iz Slovačke nudi strateško partnerstvo i ulaganje od 5,2 miliona evra i gradnju novog skladišta kapaciteta 48.000 tona koje bi bilo izgrađeno u okviru javno-privatnog partnerstva. Navode da bi se tako značajno povećao kapacitet luka na 500.000 tona, te da bi to omogućilo pretovar u lošijim vremenskim uslovima. Oni bi uložili novac, a „Luka“ bi na raspolaganje dala zemljište i infrastrukturu.

Za prodaju imovine, ali i strateško partnerstvo zainteresovana je firma „Vimeksim SRB“, koja je – prema pismu – deo kompanije čije je sedište u  Odesi, u Ukrajini i koja posluje na tržištu uljarica i žitarica. Oni nude sređivanje zemljiša i prilaza „Luci“ po standardima Evropske unije, ali i gradnju silosa kapaciteta 40.000 tona. Indikativna cena ponuđena za „Luku“ je 6,66 miliona evra. Firma „Vimeksim SRB“ osnovana je u martu 2015. godine, a firma „Vivatex LTD“ koja je vlasnik „Vimeksima“ osnovana je samo šest dana ranije u Londonu. Direktorka kompanije je izvesna Dženifer Ketrin Rene sa Sejšela, koja na svom imenu ima 122 kompanije, većinom registrovane na istoj adresi u Londonu.

Kompanija „Konzul“ koja je u većinskom vlasništvu švajcarske multinacionalne kompanije „Ameropa holding AG“ zainteresovana je za sve modele privatizacije, ali nije ponudila konkretnu cifru za otkup kapitala ili imovine. To nije učinio ni „Milšped“ koji je zainteresovan za kupovinu kapitala. „MK Commerce“ nije dostavio model privatizacije za koji je zainteresovan, ali je jedna od firmi koja već posluje sa novosadskom lukom. Ta firma već je vlasnik jedne luke u Srbiji, i to one u Pančevu, a plan za novosadsku luku je gradnja podnog skladišta od 15.000 kvadratnih metara.

Luka Novi Sad (foto: N1)

Predlog modela privatizacije nije ponudio ni „Granolis“ iz Novog Sada, koji je u vlasništvu holandske kompanije „Renaisco B.V.“, a koja je prema podacima „Blumberga“ deo kompanije „Glencore International“, koja na svom sajtu navodi da zapošljava 155.000 ljudi širom sveta i ima godišnji obrt od 177 milijardi dolara.

Za „Luku“ su zainteresovani i Amerikanci i to korporacija „Valona group“. Oni su predložili indikativnu cenu od skoro 9,5 miliona evra, ali i investicioni program u vrednosti od 30 odsto procenjene vrednosti kapitala „Luke“, a planiran je godišnji rast poslovanja od tri odsto. Pored toga, u svom obraćanju ministarstvu, oni navode da su spremni da plate cenu od 25 miliona evra, ali i 20 miliona evra za terminal.

Za preuzimanje „Luke“ zainteresovan je i „P&O ports“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Firma sa sedištem u Dubajiu nije dostavila detalje svoje ponude, ali se na njihovom sajtu Istočna Evropa navodi kao region za koji su specijalizovani.

„Luku“ hoće i domaća firma „Navihor“ iz Zuca, o čijem vlasniku Miloju Ilijevskom su mediji pisali kada se govorilo o privatizaciji „Studija B“. Tada je njegova druga firma „Gama sistem“, bila jedna od zainteresovanih. „Navihor“ u svom planu iznosi da je spreman da uloži 20 miliona evra, kao i da će zaposliti 500 radnika. Međutim, u finansijskom izveštaju ove firme za prošlu godinu piše da ona nije ostvarila nikakav promet.

Javni poziv za privatizaciju „Luke“ trebalo je da usledi do polovine ove godine, ali se to nije desilo. Iz Ministarstva privrede nisu odgovorili na naša pitanja dokle se stiglo sa privatizacijom i kada će eventualno biti raspisan poziv. Ipak, na sajtu tog ministarstva navodi se da je moguća objava javnog poziva, a da se trenutno radi na regulisanju statusa imovine.

Podsetimo, prema rečima pomoćnika ministra zaduženog za vodni saobraćaj Veljka Kovačevića koji je u novembru prošle godine u republičkom parlamentu govorio o privatizaciji „Luke“ kupac je trebalo da bude poznat sredinom 2017. godine. Kako je tada rekao, glavni kriterijum za izbor najboljeg ponuđača biće planirane investicije.

Dodao je da će novi vlasnik biti samo vlasnik biznisa, a ne i zemlje i infrastrukture, koji će ostati u vlasništvu države. Tada je rekao da „Luka“ pretovara oko milion tona robe godišnje, a da se sa novim vlasnikom i investicijama očekuje da pretovar poraste na najmanje 1,6 miliona tona godišnje.

„Luka“ trenutno ima 155 zaposlenih i prošle godine uplatila je u družavni budžet skoro 50.000 evra na ime dividende zbog uspešnog poslovanja.

Ekipa VOICE

(naslovna fotografija: N1)