Skip to main content

Studenti kao dežurni krivci

07. jul 2020. Analitički članci
6 min čitanja

Od početka epidemije, studenti su se često nalazili u ulozi žrtvenog jagnjeta. Takav odnos prema budućim akademskim građanima se najočiglednije ispoljio u nedavnim izjavama političara, ali i lekara iz Kriznog štaba koji su etiketirali, ne izbore ili pune stadione, već mlade kao jedne od glavnih krivaca za ponovni rast broja obolelih. Osim toga, neizvesnosti oko nastavka školovanja, polaganja ispita, kao i smeštaja u domovima doveli su do toga da se njihova frustracija odlukama nadležnih institucija prelije na ulice Beograda i Novog Sada.

Kulminacija do tada internalizovane ljutnje prema nepravdi koja se nad njima sprovodila proteklih meseci dogodila se kada je predsednik Aleksandar Vučić na programu RTS-a najavio zatvaranje studentskih domova u Beogradu. Mnogobrojni stanari tih ustanova su istu noć izašli na ulice kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo takvim razvojem situacije. U znak solidarnosti s beogradskim kolegama, stotinjak studenata iz Novog Sada, uglavnom korisnika domskog smeštaja, takođe su izašli u protestnu šetnju. Međutim, razloga za frustraciju su imali i oni.

Naime, prema inicijalnoj odluci, studenti koji koriste usluge smeštaja su imali pravo da ostanu u domu do 5. jula, tj. 15. jula uz potvrdu sa fakulteta. Prema ugovoru koji svaki student mora da potpiše po preuzimanju sobe, pravo na ponovni ulazak u smeštaj bi imali od 21. avgusta. U periodu između ta dva datuma, oni mogu da ostanu u domu, ali su u obavezi da svoj boravak tamo plate po ekonomskoj ceni, koja je skoro pet puta veća od standardne. Međutim, usled pomeranja ispitnih rokova zbog epidemiološke krize, ovakav rasplet bi ostavio mnoge studente bez krova nad glavom usred junsko-julskog ispitnog roka. Prema rečima studenata koji su govorili za VOICE, na fakultetima u Novom Sadu ispitni rokovi traju do 27. ili 28. jula, dok bi neki imali i dodatne usmene ispite početkom avgusta.

Usled toga, Miloš Ilić, student na Univerzitetu u Novom Sadu, pokrenuo je sa kolegama peticiju koja je prosleđena Ministarstvu prosvete i direktoru Studentskog smeštaja. Nju je potpisalo 1247 ljudi.

„Mi smo se pozvali na član 71. Ustava Republike Srbije koji kaže da svi imaju jednake pristupe i uslove visokoškolskom obrazovanju. Samim tim što će se meni ukinuti stanovanje, ja neću moći da pristupim visokoškolskim ustanovama i da dam ispite koji me čekaju krajem jula. Ako je već doneta odluka da se produže rokovi, nema smisla da nije produžen rok i za ostanak u domu“, objasnio je Miloš razloge koji stoje iza pokretanja peticije.

Oni koji će najteže biti pogođeni ovim merama jesu studenti iz susednih zemalja, ali i oni koji dolaze i udaljenijih krajeva Srbije. Manjak opcija za alternativni smeštaj u Novom Sadu ostavlja im prilično jednostran izbor. Kristijan Savić sa Fakulteta tehničkih nauka je u izjavi za VOICE rekao da je on morao da odustane od ispita koji mu dolaze nakon 15. jula, a da će na ispit koji mu se održava tog datuma doći “sa koferom i svim svojim stvarima”. S druge strane, plaćanje ekonomske cene, prema rečima Jovane Jevtić, studentkinje na Filozofskom fakultetu, nije jedini problem. Naime, u zvaničnom obrazloženju iz Studentskog centra Novi Sad navodi se da postoji mogućnost da oni koji ostanu u tzv. recepcionom periodu od 15. jula do 21. avgusta budu premešteni u drugi dom.

„Ja ne tražim ostanak u domu po standardnoj ceni iz nekog svog hira, već zato što mi ispitni rok traje do 28. jula. Međutim, pored plaćanja većeg iznosa za smeštaj, problem je i sama selidba usred roka, kada su svima potrebni mir i koncentracija, a sprovođenje ovakvih odluka nam donosi sve osim mira“, rekla je Jovana.

Od paničnog iseljavanja do pokušaja isterivanja

Međutim, pomoćnik direktora smeštaja u Novom Sadu Steva Lazarević za VOICE objašnjava da je Studentski centar u Novom Sadu dobio tumačenje Ministarstva prosvete, a da ove odluke nisu ništa novo, već je plaćanje ekonomske cene u toku leta redovna stvar svake godine.

“Sve je u nadležnosti ministarstva, i adresa studentima ne treba da budem ja, već oni koji raspisuju konkurse, dakle Ministarstvo prosvete. Mi samo pružamo usluge na osnovu onog što nam nadležna vladina institucija odredi. Ne možemo mi samostalno, kao Studentski centar, da donesemo odluku da ostanu svi po standardnoj ceni i preko leta, jer samim tim narušavamo šansu da pripremimo domove i menze za novu sezonu, to je nemoguća misija”, obrazložio je Lazarević i dodao da nije na njima to što ispitni rokovi nisu usklađeni s datumima boravka u domu, već na dekanima fakulteta koji donose i sprovode različita pravila.

Ipak, o upitnosti sprovođenja određenih preporuka i pravila može se govoriti i u slučaju Studentskog centra Novi Sad. Naime, nakon prvog, paničnog iseljavanja studenata sredinom marta, o čemu je VOICE već pisao, studentima je rečeno da će im novac koji su uplatili za smeštaj tog meseca biti nadoknađen. Kada je najavljeno da se korisnici domova mogu vratiti od 18. maja, najavljeno je da će suma koju su oni prethodno platili za neiskorištene dane u martu pokriti upravo tih trinaest dana u petom mesecu. Međutim, uslov za povratak u dom je bila potvrda koju je trebalo da izda fakultet u slučaju postojanja akademskih obaveza, vežbi ili ispita. Spletom okolnosti, nekim studentima su obaveze počinjale tek u junu, i iako su platili uslugu smeštaja za drugu polovinu marta, tj. kraj maja, nisu mogli da se u njega i vrate.

Studentkinja Maja Karanović, koja koristi usluge smeštaja u domu “Slobodan Bajić” je jedna od onih koji su ostali oštećeni za svoj novac od strane Studentskog centra Novi Sad.

„Prvi ispit koji sam imala je bio 10. juna, tako da, tehnički, ja nisam mogla da se uselim do dva dana pre tog datuma. Na kraju, uspela sam da uđem u dom 5. juna, ali bez obzira na to, od mene je traženo da uplatim iznos za čitav mesec. Ukoliko se na to doda onih 12 dana koje sam platila za mart, tj. maj, a nisam bila u domu, ispada kao da sam sve vreme plaćala uslugu koju nisam ni koristila. Pritom, sad još moramo da se selimo, iako je meni, na primer, poslednji ispit 26. jula“, rekla je Maja i dodala da ovakav rasplet situacije pogotovo škodi onima koji treba da diplomiraju, a korisnici su studentskog kredita, zato što oni moraju da polože sve svoje ispite do 1. oktobra kako ne bi morali da vraćaju celokupan iznos.

Nakon dobijenih mnogobrojnih pritužbi, iz Studentskog centra Novi Sad je stiglo dopunsko obaveštenje, u kom je navedeno da student ima mogućnost da uzme samo par dana recepcije, odnosno da odredi koji mu dani pogoduju za boravak u domu i na osnovu broja dana uplati odgovarajuću cenu, kao i da ima opciju da to uradi u više navrata tokom tog perioda. Takođe, u odgovoru Ministarstva prosvete redakciji VOICE-a, priložena je odluka u kojoj se navodi da svi studenti imaju pravo da ostanu u domovima do 20. jula, tj. do kraja ispitnog roka u zavisnosti od fakulteta, dok je ministar Mladen Šarčević naveo da je situacija u beogradskim domovima pod kontrolom, dok u Novom Sadu od 18. maja nije registrovan nijedan slučaj zaraze kod studenata.

Peticija “Zaštitimo studente” koju su pokrenuli beogradski studenti predata je Ministarstvu prosvete uz prikupljenih 6.230 potpisa. Oni su u njoj, pored smanjenja letnje stanarine i ostanka u domovima, zatražili od nadležnih organa da se omogući dodatni rok za studente koji su zaraženi, ali i da se svim samofinansirajućim studentima ukine školarina za narednu godinu, a da će, ukoliko im se ovi zahtevi ne ispune, radikalizovati protest. Prema nezvaničnim informacijama, ministar prosvete Mladen Šarčević je na sastanku sa studentima rekao da će biti dozvoljen ostanak u domovima tokom leta. Međutim, i dalje ostaje nerešeno pitanje oko visine iznosa koji će studenti morati da plaćaju za smeštaj.

Otkud Kosovo među studentskim zahtevima

U saopštenju nakon prvog, spontanog protesta u Beogradu, studenti su naveli da se ograđuju od pokušaja zloupotrebe demonstracija u nacionalističko-šovinističke svrhe. Naime, grupa ljudi je došla na događaj s namerom da se predstave kao vođe protesta, pa su čak u jednom trenutku krenuli da drže govor, što je nekolicina demonstranata i primetila. Međutim, devojku koja se suočila s glasnogovornicima mržnje su dočekale uvrede i pretnje fizičkim nasiljem. Dalje, ista grupa je pokušala i da spinuje pomenuti događaj, pošto su na društvenim mrežama delili isečen, iz konteksta izvađen, deo video sadržaja u kom im nekoliko studentkinja govori da spuste zastavu “Nema predaje“, sa nacrtanom teritorijom Kosova u bojama srpske trobojke.

U pozivu na protest, koji je uputila Omladinska studentska akcija iz Novog Sada, navedeno je da su prava studenata danas ugroženija više nego ikada pre. Između ostalog, stereotipni pogled na ovu društvenu grupu kao na neodgovorne, nepromišljene mlade ljude, pogodovao je nadležnima u pokušaju da izbegnu direktnu odgovornost za neadekvatno sprovođenje mera, pogotovo nakon objavljivanja BIRN-ovog izveštaja u kom je izašla na videlo činjenica da se brojkama zaraženih pokušavalo manipulisati s samog vrha. Disbalans na vagi slepe pravde uglavnom pretakne na stranu budućih akademskih građana, čije je fakultetsko obrazovanje od marta zamrznuto ili iz korena promenjeno. Usled toga, studenti na ulicama sada glasno poručuju da neće ponovo pristajati na loše kompromise.

Sanja Kosović i Igor Išpanović (VOICE)