Skip to main content

VOICE: Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio da gubi sudske predmete

03. jun 2019. Istraživanja
5 min čitanja

Autor

Darko Šper, urednik u Centralnom desku Radio televizije Vojvodina (pre toga dve godine urednik Web portala RTV). U Novinskoj agenciji Beta radio je od 2001. do 2013. godine. Kao novinar radi od 1995. godine u Radiju Zrenjanin. Radio je kao novinar-dopisnik u Dnevnom listu "Blic" (1997); Dnevnom listu „Glas Javnosti“ (1997-1999); Radiju B92 (1997-1999); Građanskom listu (2001- 2005); Radiju „Kojot“ (2001 - 2005); ANEMu (2001 - 2005); i Super televiziji (2006 - 2009). Povremeno, od sredine 2005. godine, sarađivao je sa Balkanskom istraživačkom mrežom novinara (Balkan Investigative Reporting Network - www.balkaninsight.com) izveštavajući iz Vojvodine. Tokom 2008. godine učestvovao je sa još nekoliko kolega iz Srbije u zajedničkom projektu NUNS-ovog Centra za istraživačko novinarstvo i u tom periodu objavio tekst o korupciji u pravosuđu Srbije. Dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo u okviru projekta Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) "Mediji i lokalne samouprave". Kao novinar Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra jedan od dobitnika Nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Srbiji za 2015. godinu.

Osnovni sud u Novom Sadu saopštio je da su u poslednjih pet godina izgubili pojedine sudske predmete, ali nije precizirao koliko predmeta je izgubljeno i kako je do toga došlo. Kako se navodi u odgovoru koji je dostavljen redakciji VOICE-a, u radu Osnovnog suda u Novom Sadu u poslednjih pet godina se dešavalo da sudski spisi budu izgubljeni, ali u tom sudu ne postoji evidencija o broju izgubljenih spisa.

„Samim tim, ne postoji ni precizna statistika koliko se sudskih predmeta izgubi tokom godine, odnosno koliko je predmeta izgubljeno za poslednjih pet godina“, navodi se u odgovoru koji je potpisala predsednica Osnovnog suda Tamara Radović.

Kako dalje navodi, najčešći uzrok gubljenja spisa predmeta je manjak prostora za rad suda u odnosu na broj predmeta.

I dok ne postoji precizna statistika o tome koliko je predmeta izgubljeno u Osnovnom sudu, jedan predmet nedavno je izgubljen, što je potvrđeno redakciji VOICE-u i u novosadskoj „palati pravde“. Reč je o postupku koji se više od deset godina vodi protiv novosadskog privrednika Stanka Krstina, koji je  pokrenuo inspektor za zaštitu životne sredine zbog navodnog zagađenja.

Gubljenje ovog predmeta bilo je i razlog da Stanko Krstin nedavno protestuje ispred zgrade u kojoj su smešteni novosadski sudovi i optuži pravosudne vlasti da su „sklonili“ predmet.

Krstin je stajao ispred suda sa transparentom u rukama na kojem je pisalo: “Ko je ukrao predmet 5000/17 i pošto?”

“Ranije su mi iz sudskog predmeta ukrali dokazni materijal, a sada ceo predmet”, rekao je Krstin i dodao da je pozadina čitavog slučaja da ljudi koje je “angažovala BIA ne plate sudske takse”.

Krstin je o celom slučaju obavestio i Ministarstvo pravde Srbije. „Ovo im je bio jedini izlaz. Sklonili su ceo predmet i sada ta druga strana ne mora da plati taksu, a sudiju zbog toga niko ne može da goni“, ocenio je Krstin.

Kako navodi predsednica Osnovnog suda Tamara Radović, u situaciji kada se spis predmeta izgubi, pokreće se postupak za njihovo obnavljanje, u skladu sa odredbom člana 131 Sudskog poslovnika.

„O eventualnoj pojedinačnoj odgovornosti za izgubljene spisa predmeta odlučuje se u posebnom postupku u svakom konkretnom slučaju“, navodi se u odgovoru redakciji VOICE-a, bez iznošenja preciznijih detalja.

Stanko Krstin će biti pozvan da dostavi svoje primerke sudskih spisa

U Sudskom poslovniku, u odeljku o obnavljanju spisa, navodi se da, ukoliko se predmet izgubi ili delovi spisa, odnosno ako se unište ili tako oštete da su neupotrebljivi, biće pokrenut postupak za njihovo obnavljanje.

Obnavljanje spisa se sprovodi po pravilima vanparničnog postupka, primenom odredaba koje uređuju poništaj isprava. Kada su u pitanju predmeti po kojima je postupak u toku, postupak za obnavljanje pokreće sud kod koga je predmet izgubljen, uništen ili oštećen, rešenjem po službenoj dužnosti.

Obnavljaju se samo oni spisi u predmetu koji su od bitnog značaja za postupak. Predmet se obnavlja na osnovu prepisa nestalih, oštećenih ili uništenih spisa kojima raspolažu stranke ili sud, podataka iz upisnika, a po potrebi i na osnovu saglasnih izjava stranaka, svedoka, veštaka, zastupnika i drugih lica koja su učestvovala u postupku.

Kada o pojedinim radnjama nema podataka, a izjave navedenih lica nisu saglasne, te radnje će se ponoviti, ako nije bila doneta prvostepena presuda.

Stranke se obaveštavaju samo o nestanku onih spisa po kojima je postupak u toku i ujedno pozivaju da donesu sve prepise podnesaka, zapisnika, odluka i druge dokumentacije kojom raspolažu.

Sve gorenavedeno praktično znači da bi Stanko Krstin i njegov pravni zastupnik trebalo da budu upoznati sa činjenicom da li je izgubljen ceo predmet 5000/17 ili samo pojedini spisi, odnosno da ih iz Osnovnog suda pozovu da donesu dokumentaciju iz spornog predmeta koju poseduju. Za sada nema zvanične potvrde da se to i dogodilo.

Zbog navodnog zagađenja životne sredine optužen za izazivanje nacionalne mržnje

Problemi Stanka Krstina sa pravosudnim organima, kako navodi, počeli su 2009. godine, kada je izjavio da je jedna firma iz Zrenjanina koju su mu preporučili da kod nje izmeri aerozagađenje “mafijaška”.

Krstin tvrdi da je najmanje 12 godina suočen sa veoma ružnom društvenom pojavom koja se po zakonu naziva izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti. Naime Osnovno javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv njega zbog ovog krivičnog dela, a na osnovu krivične prijave direktora Ekološkog pokreta iz Novog Sada Nikole Aleksića i Petra Vukića.

Predmet je kasnije sjedinjen sa prijavom koju je 2009. protiv Krstinovog preduzeća podneo inspektor za zaštitu životne sredine Dušan Kosjer, zbog navodnog kršenja zakona o proizvodnji i prometu otrovnih materija.

U ovom predmetu 13. juna 2013. godine Osnovni sud u Novom Sadu doneo je presudu kojom je Krstin oslobođen od optužbe da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i krivično delo nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.

Nakon žalbe tužilaštva, ovu presudu ukinuo je Apelacioni sud u Novom Sadu 12. marta 2014. i predmet vratio na ponovno suđenje. U ovom momentu, predmet se i dalje vodi pred Osnovnim sudom, ali je ono u trenutno u prekidu jer je predmet izgubljen.

Da ovo nije česta praksa u novosadskim sudovima, potvrđuje odgovor iz Višeg suda, u kojem za poslednjih pet godina nije izgubljen nijedan sudski predmet ili spis predmeta.

Iz Višeg suda redakciji VOICE-a je odgovoreno da se dešavalo da se poneki predmet na određeno vreme zagubi, ali da je po pravilu bivao pronađen nakon detaljne provere prostorija u kojima se čuvaju predmeti.

Protiv Krstina vodi se velik broj postupaka, kako tvrdi, bez dokaza

Stanko Krstin već godinama protestuje ispred zgrada sudova i tužilaštava u Novom Sadu i Beogradu. Jednom prilikom je rekao da je rešen da “do kraja života” protestuje ispred različitih sudova u Srbiji, zbog brojnih sudskih postupaka koji se protiv njega vode, zbog kampanje u kojoj ga bez dokaza optužuju da svojom proizvodnjom truje građane, kao i zbog nacionalne diskriminacije i uvreda da je “ustaša”.

On je vlasnik malog preduzeća Pre-print, koje se bavi grafičkom delatnošću. Osnovano je 1996. godine u Odžacima, a 2006. godine je preseljeno u Novi Sad. Krstin je i predsednik Unije poslodavaca Vojvodine i član Predsedništva Unije poslodavaca Srbije.

Krstin je naveo da ga je, između ostalih, za uvredu tužila komandirka jedne policijske stanice u Novom Sadu, kao i njen zamenik, nakon što je protiv njih podneo krivičnu prijavu, a za uvredu ga je tužio i jedan sudija, kojeg je Krstin optužio da je oslobodio osobe koje su krivotvorile dokumentaciju o navodnim otrovima iz njegove firme.

Optužio je i pripadnike Bezbednosno-informativne agencije, kao i pojedince iz vrha republičkog tužilaštva da su pokušali da mu “prodaju zastaru” sudskog postupka za 3.500 evra.

Krstin je optužio i pojedine pokrajinske i republičke inspektore za zaštitu životne sredine da su od njega tražili mito.

Institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti je 2015. i 2016. godine izdala mišljenje da je direktor Ekološkog pokreta iz Novog Sada Nikola Aleksić diskriminisao Stanka Krstina na nacionalnoj osnovi. Iste godine Krstin je dobio sudski spor protiv Aleksića, a nedugo potom poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Jankovićponovo je opomenula Aleksića zbog diskriminacije Krstina.

Darko Šper (VOICE)